Uloga subote

Stranica 2 / 3. Previous  1, 2, 3  Next

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 13:17

dragan je napisao/la:Nisam govorio o ljudima i crkvama, nego o stavovima, a stav da je ženi zabranjeno da uči Riječ Božju je baš za srednji vijek. Šteta što tamo nije i ostao.
I ja mislim Dragane,ali Bog je drukciji poredak napravio od ljudi,i taj Pavle sam govori,kako se treba i drugacije ponsati prema zeni,a n suti ti si zensko ali..neki ljudi....ne nebi dalje...Noemi je dosta toga rekla,sto bi ja isto..same hlace nisu dokaz muskosti...

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by dragomir on ned svi 06 2007, 13:30

Pa sta da ti kazed dragane, uzivaj u ovom modernom vremenu i njegovim uciteljicama. Srecno.

dragomir
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Aladin on ned svi 06 2007, 13:34

OK, braćo i sestre, da se još jednom podsetimo šta Pismo kaže u ulogi žene u Pismu i njenoj poziciji koju joj daje Bog.

Moji stavovi o tome vuku mnogo ranije korene nego iz srednjeg veka, počećemo zato odmah od Knjige Postanka, i nemojte reći da su Biblijski citati izvrtanje Božije Reči!!!

Postanak 3:16:
A ženi reče: "Trudnoći tvojoj muke ću umnožit, u mukama djecu ćeš
rađati. Žudnja će te mužu tjerati, a on će gospodarit nad tobom."

I. Timotejeva 2:11-...
Žena neka u miru prima pouku sa svom podložnošću.
Poučavati pak ženi ne dopuštam, ni vladati nad mužem, nego - neka bude na miru.

I. Korinćanima 11:3.
Ali htio bih da znate: svakomu je mužu glava Krist, glava ženi muž, a glava Kristu Bog.

I. Petrova 3.-ća glava
Tako i vi, žene, pokoravajte se svojim muževima: ako su neki od njih
možda neposlušni Riječi, da i bez riječi budu pridobiveni življenjem
vas žena,
Jer se tako nekad ukrašavahu i svete žene, koje se uzdahu u Boga i pokoravahu se svojijem muževima
Kao što Sara slušaše Avraama, i zvaše ga gospodarom; koje ste vi kćeri postale, ako činite dobro, i ne bojite se nikakvoga straha.

Efežanima 5:22-...
Žene! slušajte svoje muževe kao Gospoda.
Jer je muž glava ženi kao što je i Hristos glava crkvi, i on je spasitelj tijela.
No kao što crkva sluša Hrista tako i žene svoje muževe u svemu.

Što se tiče srednjovekovnih stavova, ovo je Bog rekao još mnogo pre srednjeg veka. Ali rećiću vam šta je Pisano za naše dane i odnos ljudi prema Pismu.

II. Timotejeva 4:3:
Jer će doći vrijeme kad zdrave nauke neće slušati, nego će po svojijem željama nakupiti sebi učitelje, kao što ih uši svrbe,

Ovo gore je proroštvo za naše vreme. Pa ako se ne slažete sa onim što piše u Bibliji, onda ste sigurno našli sebi učitelje koji vam pašu i koji će vam omogućiti da možete živeti onako kako vi želite!

Brat Aladin
www.nevesta-hristova.org

Aladin
senior
senior

Broj postova : 714
Age : 48
Registration date : 06.03.2007

Korisnički profil http://www.nevesta-hristova.org

[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Svjetlos on ned svi 06 2007, 13:35

I da znate, osnovat ću Udrugu Ellen G.W.

Znate zašto? Jer je pod nadahnućem božjim pisala riječi iz božjeg srca. Zašto nije Bog dao nekom Elenku da piše? Jer, nema instrument u sebi da dovoljno dobro i kvaliteno prenese misao Božju.

Bog ima majčinsku ljubav. Eda li Bog koji stvara maternicu ne može sebi roditi djecu i misliti i osjećati zaštitnički? Neke žene nisu sebi rodile tjelesnu djecu,m ali su zato imale još uzvišeniji posao: odgajale i podizale i rađale duhovnu djecu, koju im je Bog poslao da ih dovedu k Njemu!

Uloga subote u praksi ljudi koji se koprcaju u misaonim mrežama ovog svijeta? Oslobađanje i duhovno disanje, jer nema muška i ženska subota. Subota ima dubok značaj. Ne radi se tu o danu kao danu, nego o Božjem potezu. Ko će buntovnog čovjeka pripitomiti?

Ajmo se poniziti pod silnu božju ruku!

Svjetlos
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Svjetlos on ned svi 06 2007, 13:38

Dečki, Bog je milostiv, pa je žene danas naučio da nas ne boli tako strašno kad rađamo. Kad sam mog sina rodila, molila sam se u svetim jezicima, cijeli odjel se stao moliti, osjetila se radost u rodiliuštu, božja radost, a rađala sam sa Novim zavjetom u ruci...i slavila Gospodina....Bog čini DOBRO...jeste li zaboravili da je BOG IZVOR svakog dobra?

Svjetlos
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Aladin on ned svi 06 2007, 13:43

Nemam ništa protiv, još uvek imamo slobodu religije dog Zver ne bude tražila žig, dotle svako može da veruje kako želi, i ja nikada ne bih ukinuo slobodu veroispovesti i religije jer to je temelj svih ostalih sloboda.

No mi ovde pišemo o Pismu, i pišem samo u tom kontekstu. Dakle, ništa protiv neke ličnosti i ništa lično, ali pošto se govori o Pismu onda svako može da kaže ono što vidi u Bibliji.

Izaija 3:12:
Narodu mojemu čine silu djeca, i žene su im gospodari. Narode moj! koji te vode, zavode te, i kvare put hoda tvojega.

Brat Aladin
www.nevesta-hristova.org

Aladin
senior
senior

Broj postova : 714
Age : 48
Registration date : 06.03.2007

Korisnički profil http://www.nevesta-hristova.org

[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 13:44

Aladin je napisao/la:OK, braćo i sestre, da se još jednom podsetimo šta Pismo kaže u ulogi žene u Pismu i njenoj poziciji koju joj daje Bog.

Moji stavovi o tome vuku mnogo ranije korene nego iz srednjeg veka, počećemo zato odmah od Knjige Postanka, i nemojte reći da su Biblijski citati izvrtanje Božije Reči!!!

Postanak 3:16:
A ženi reče: "Trudnoći tvojoj muke ću umnožit, u mukama djecu ćeš
rađati. Žudnja će te mužu tjerati, a on će gospodarit nad tobom."

I. Timotejeva 2:11-...
Žena neka u miru prima pouku sa svom podložnošću.
Poučavati pak ženi ne dopuštam, ni vladati nad mužem, nego - neka bude na miru.

I. Korinćanima 11:3.
Ali htio bih da znate: svakomu je mužu glava Krist, glava ženi muž, a glava Kristu Bog.

I. Petrova 3.-ća glava
Tako i vi, žene, pokoravajte se svojim muževima: ako su neki od njih
možda neposlušni Riječi, da i bez riječi budu pridobiveni življenjem
vas žena,
Jer se tako nekad ukrašavahu i svete žene, koje se uzdahu u Boga i pokoravahu se svojijem muževima
Kao što Sara slušaše Avraama, i zvaše ga gospodarom; koje ste vi kćeri postale, ako činite dobro, i ne bojite se nikakvoga straha.

Efežanima 5:22-...
Žene! slušajte svoje muževe kao Gospoda.
Jer je muž glava ženi kao što je i Hristos glava crkvi, i on je spasitelj tijela.
No kao što crkva sluša Hrista tako i žene svoje muževe u svemu.

Što se tiče srednjovekovnih stavova, ovo je Bog rekao još mnogo pre srednjeg veka. Ali rećiću vam šta je Pisano za naše dane i odnos ljudi prema Pismu.

II. Timotejeva 4:3:
Jer će doći vrijeme kad zdrave nauke neće slušati, nego će po svojijem željama nakupiti sebi učitelje, kao što ih uši svrbe,

Ovo gore je proroštvo za naše vreme. Pa ako se ne slažete sa onim što piše u Bibliji, onda ste sigurno našli sebi učitelje koji vam pašu i koji će vam omogućiti da možete živeti onako kako vi želite!

Brat Aladin
[url=http://www.nevesta-hristova.org
www.nevesta-hristova.org[/quote[/url]]
Aladine,znas sto kao bivsa feministkinja i okorjela neudavaca,do svojih neznam koliko,mogla bi ti 100 suprotnih citata navesti,ali reci cu ti samo jedno,stvori ih musko i zensko stvori ih....pa zar si ti veci od Boga,da mi stvaras i haljine i pokrivalo za 2 sata u crkvi dok sjedim a ovako mogu nositi i raditi sto hocu,Bog je jednako stvorio i ravnopravno musko i zensko i to ne mozes pobiti.Vidi Postanak i onda cemo dalje,ali ti Bog nedaje prava
ponizavati prvo zenu svoju,pa onda sestru svoju.Trebas li stih za ovo?Zasto se Bog posluzio preko Estere,Marije Mojsijeve sestre,Debore...zasto??????????

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 14:00

[quote="Aladin"]Nemam ništa protiv, još uvek imamo slobodu religije dog Zver ne bude tražila žig, dotle svako može da veruje kako želi, i ja nikada ne bih ukinuo slobodu veroispovesti i religije jer to je temelj svih ostalih sloboda.

No mi ovde pišemo o Pismu, i pišem samo u tom kontekstu. Dakle, ništa protiv neke ličnosti i ništa lično, ali pošto se govori o Pismu onda svako može da kaže ono što vidi u Bibliji.

Izaija 3:12:
Narodu mojemu čine silu djeca, i žene su im gospodari. Narode moj! koji te vode, zavode te, i kvare put hoda tvojega.

Brat Aladin
www.nevesta-hristova.org[/quote]
Aladine,brate,vecu ces radost uciniti Gospodu nasem,ako odes na topik poziv za molitvu,i odazoves se na molbu Rute,koja trazi molitvu za Marinu,kojoj je strasno,nego nas ubedjivati u ovo sto govoris,iz svojih interpretacija,mislim da ovakvim tonom niti katolicki svecenik koji upraznjava celibat se ne obraca zenskom rodu,idi moli se za Marinu,daj idi na www.adventisti.info/forum/ na www.svetloistine.com forum,takodje ima potreba za molitvom osobe koja nije adventistica-ako ti to smeta,potrebna je molitva za Silvanu,nemoj mo mlatiti praznu slamu kako bi rekao paor,nek ti bude kako vjerujes,svijet ima druge potrebe,za molitvom,za upoznavanjem Krista,za spasavanja ljudi od gladi,od ratova a ne za potrebom dokazivati koje je njegovo stvorenje vrjednije musko ili zensko,fulana stvar.


Zadnja promjena: ; ned svi 06 2007, 14:02; ukupno mijenjano 1 put.

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 14:01

Molim, ne tako,
zbrda - zdola..
--------------------------
Subota dekaloga ukazuje na grijeh odbacivanja dana od odmora , ukazuje na grijeh odbacivanja stvoriteljevog autoriteta i njegove kreativnosti .Mi smo još smrtni i u raspadnuću ..Bez Svetoga Duha Zakon nam ne svjedoči ništa - čitamo kako hoćemo..
-------------
Da li Krist oslobađa Ženu od njenog prvobitnog grijeha?
Da li Krist oslobodivši ženu - evu od grijeha vraća ženu u njeno prvobitno stanje prije grijeha ili joj kao novi Adam daje novu žensku prirodu - novu čistotu?Ili još mora ispaštati svoj slabiji sud kakvim ga oblikuje muškarac iz turskih vremena ..
Zašto žena ne bi smjela biti tumačica svjedočanstva Kristove krvi ako je razumije?
Ili - nešto drugo , u smislu teološke filozofije o sjemenu đavoljem?
-----------------
abraham

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Aladin on ned svi 06 2007, 14:04

Ni jedna žena nikada nije bila apostol, ni učitelj u crkvi. U Starom Zavetu još manje. Ženama je čak bilo zabranjeno da ulaze u hramu na mesta gde su ulazili muškarci.
Nikada ni jedna žena nije bila prvosveštenik niti levita, i nikada nije služila ni u Svetinji Nad Svetinjama niti u Svetinji.

Ne postoji u Bibliji majka vere ali OTAC VERE postoji. Takođe 12 parijarha niti jedna žena. 12 apostola niti jedna žena. 70 Isusovih učenika koje je poslao Isus da propovedaju Evanđelje, niti jedna žena!

Svi pisci svih 66 Biblijskih Knjiga su muškarci. Bog nikada nije dao ženi od greha u Edenu da uči Božiju Reč, proveri to u Pismu.

Kao što se Sara pokoravala u svemu Abrahamu, i vi ćete biti njene k ćeri ako budete tako činile, kaže Pismo, odnosno Apostol Petar.

Naravno i žena ima svoju veoma bitnu ulogu u Pismu, ali ono nije vezano za učenje Reči već za PRIMANJE REČI!

Zato žena mora imati pokrivalo na glavi radi anđela, kao znak podložnosti svojoj glavi. A duga kosa je ženi dana umesto pokrivala. Evo još malo Biblije.

Korinćanima 11.
Jer nije muž od žene, nego žena od muža.
Jer muž nije stvoren zbog žene, nego žena zbog muža.
Zato žena treba da ima znak vlasti na glavi zbog anđela.
A ženi je ures, ako nosi dugu kosu, jer joj je kosa dana mjesto pokrivala.

Inače, žena je u Pismu slika Crkve. I kao što prirodna žena prima od čoveka prirodno seme, tako i crkva prima od Hrista Božije seme, što je Njegova Reč.
Dakle, ne uči li nas i sama priroda mnogim stvarima. ŽENA JE U BIBLIJI ONA KOJA PRIMA, ako primi pogrešnu stvar, umreće. Ako primi ispravnu stvar živeće. To je sve slika Hrista i crkve.
To kaže i Pavle u Efežanima 5:32:
Tajna je ovo velika; a ja velim obzirom na Krista i na crkvu.

KAO ŠTO CRKVA NE UČI HRISTA, TAKO NI ŽENA NE MOŽE UČITI NITI VLADATI NAD MUŽEM A JOŠ MANJE NAD CRKVOM.

Inače, danas ima mnogo proročica po celom svetu koje tvrde svašta, da im je Bog govorio i sve i svašta. Ali kada bi ste poznavali Pismo, znali biste da to nije put ili kanal kroz koji Bog vodi crkvu.

Ni Sara, ni Estera, ni Rahaba, ni Ruta, ni ma koja druga, nikada nisu bile vođe crkve niti Božijeg naroda. Ali Bog jeste koristio žene u Pismu i naravno ŽENA IMA DIVNU ULOGU U BIBLIJI, i kada je pronađe onda dolazi pod blagoslov. Evo samo još malo da vam pomognem da bolje sagledate ulogu žene u crkvi.

I. Petrova 3:-...
1Pe 3:1 A tako i vi žene budite pokorne svojijem muževima, da ako koji i ne vjeruju riječi ženskijem življenjem bez riječi da se dobiju,
1Pe 3:2 Kad vide čisto življenje vaše sa strahom;
1Pe 3:3 Vaša ljepota da ne bude spolja u pletenju kose, i u udaranju zlata, i oblačenju haljina;
1Pe 3:4 Nego u tajnome čovjeku srca, u jednakosti krotkoga i tihoga duha, što je pred Bogom mnogocjeno.
1Pe 3:5 Jer se tako nekad ukrašavahu i svete žene, koje se uzdahu u Boga i pokoravahu se svojijem muževima,
1Pe 3:6 Kao što Sara slušaše Avraama, i zvaše ga gospodarom; koje ste vi kćeri postale, ako činite dobro, i ne bojite se nikakvoga straha.

Nadam se da verujete u ono što piše u Bibliji!

Brat Aladin
www.nevesta-hristova.org

Aladin
senior
senior

Broj postova : 714
Age : 48
Registration date : 06.03.2007

Korisnički profil http://www.nevesta-hristova.org

[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 14:05


Velikomucenik je napisao/la:Ako kazemo da je zakon imao ulogu da ukaze na greh, kakvu je ulogu onda imala subota?
Subota ukazuje na zakon svetosti:
da samo svetosti pripada postojanje...
Đavo se ne odmara Subotom jer je odbacio Božji autoritet..
abraham

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Velikomucenik on ned svi 06 2007, 14:10

Ja pak smatram da se za subotu nije znalo sve do pojave dekaloga. No, to ne znaci da covek nije imao savest koja ga je opominjala zbog moralnih prestupa.

Na ovoj stranici mozes procitati moje sazete misli o suboti:

http://dolazak.snow.prohosting.com/subota.html

Pozdrav!

Velikomucenik
apsolutni početnik
apsolutni početnik

Broj postova : 42
Age : 47
Localisation : Ni tamo - ni tu
Registration date : 02.05.2007

Korisnički profil

[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 14:14

Prvobitna Eva nije imala maramu ..Kada prođe sjena i dođe sveto življenje pored stabla života u počinku od raspadnuća ćemu marama koja kao sjena ukazuje na čistotu...
-------------
Prestati će i balkanoidni muškarci i balkanoidne žene ...
-----------------
abraham

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by dragan on ned svi 06 2007, 14:32

Velikomucenik je napisao/la:Ja pak smatram da se za subotu nije znalo sve do pojave dekaloga. No, to ne znaci da covek nije imao savest koja ga je opominjala zbog moralnih prestupa.

Na ovoj stranici mozes procitati moje sazete misli o suboti:

http://dolazak.snow.prohosting.com/subota.html

Pozdrav!

Nisi na stranici objasnio što je to Bog uspostavio sedmog dana stvaranja, ako ne dan od odmora. Što je blagoslovljeno i posvećeno?

dragan
web - designer
web - designer

Broj postova : 336
Age : 38
Registration date : 29.03.2007

Korisnički profil http://www.adventisti.info

[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 14:33






Velikomucenik je napisao/la:Ja pak smatram da se za subotu nije znalo sve do pojave dekaloga. No, to ne znaci da covek nije imao savest koja ga je opominjala zbog moralnih prestupa.

Na ovoj stranici mozes procitati moje sazete misli o suboti:

http://dolazak.snow.prohosting.com/subota.html

Pozdrav!
Evo citat Tvoje stranice:

"Subota





Moguce je da su se mnogi evandjeoski hriscani, tokom svojeg proucavanja sadrzaja Biblije, priupitali da li treba svetkovati subotu, na nacin na koji su je Jevreji drzali, ili ne. U teznji da rasvetle nedoumice oko tog pitanja, verovatno je najveci problem bio taj sto se zapovest o drzanju subote nalazi u okviru 10. Bozjih zapovesti, dakle, moralnog zakona. U ovom eseju cemo se pozabaviti (navodnim) drzanjem subote pre Mojsija; Mojsijevim moralnim zakonom; pominjanjem subote u Novom zavetu.
Mnogi adventisti spremni su reci da je subota pocela da se svetkuje odmah po stvaranju coveka; navodeci sledeca dva stiha:
I Knjiga Mojsijeva 2:2,3:
"... i pocinu u sedmi dan od svijeh djela svojih, koja ucini. I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan pocinu od svijeh djela svojih, koja ucini".
Ako uzmemo gore-pomenutu tvrdnju kao tacnu, onda je sasvim prirodno ocekivati da je u Starom zavetu tako nesto zabelezeno. Medjutim, to nije tako. Naprotiv, prvi (tacnije drugi) put svetkovanje subote se pominje tek kod pojave Mojsija, i to u sledecem kontekstu:
II Knjiga Mojsijeva 31:12-17:
"I rece Gospod Mojsiju govoreci: A ti kazi sinovima Izrailjevijem i reci: ali subote moje cuvajte, jer je znak izmedju mene i vas od koljena do koljena, da znate da sam ja Gospod koji vas posvecujem. Cuvajte dakle subotu, jer vam je sveta; ko bi je oskvrnio, da se pogubi; jer ko bi god radio kakav posao u nju, istrijebice se ona dusa iz naroda svojega. Sest dana neka se radi; a sedmi je dan subota, odmor svet Gospodu; ko bi god radio poso u dan subotni, da se pogubi. Zato ce cuvati sinovi Izrailjevi subotu praznujuci subotu od koljena do koljena, zavjetom vecnim. To je znak izmedju mene i sinova Izrailjevih dovijeka; jer je za sest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, a u sedmi dan pocinu i odmori se".
Postoji jos jedna primedba glede svetkovanja subote odmah po stvaranju coveka. Ako je drzanje subote bilo usledilo odmah po stvaranju coveka, onda mozemo da tvrdimo da su i ostale moralne zapovesti nastale po stvaranju coveka, odnosno da je zakon postojao jos u rajskom vrtu, dakle, pre covekovog pada u greh. No, mi za to nemamo biblijski dokaz. Sta vise, zakon, koji je kasnije nastao, imao je svrhu da ukaze na greh (Rimljanima poslanica 3:20); no, kako da ukaze na greh Adamu i Evi, kada oni nisu znali sta je dobro a sta je zlo? (I Knjiga Mojsijeva 3:5).
Kao sto rekosmo: Ako je tvrdnja adventista tacna, kako to da se svetkovanje subote ni jednom ne spominje kod predpotopnog sveta, niti u razdoblju izmedju Noja i Mojsija, vec tek kod pojave Mojsija? Dakle, treba uzeti u obzir da je drzanje subote bio znak, zavet izmedju jevrejskog naroda i Boga, kao, uostalom, i ceo moralni zakon:
V Knjiga Mojsijeva 4:13:
" I objavi vam zavjet svoj, koji vam zapovjedi da drzite, deset rijeci, koje napisa na dve ploce kamene".
Kao sto vidimo, Stari zavet ne izvestava nista o suboti sve dok pojave Mojsije, odnosno dok nije nacinjen zavet izmedju Boga i jevrejskog naroda. Tada je dato Jevrejima da svetkuju subotu.
No, ako i dalje tvrdimo da je subota bila znana i prepotopnom svetu i ljudima do Mojsija, i da subotu treba da svetkuju svi hriscani, knjiga o Jovu treba da nam odagna svaku sumnju na tako nesto. Naime, kada se Jov poziva na svoju pravednost, on se ne poziva na moralni zakon koji ukljucuje i drzanje subote, vec se poziva na pravednost koja proizilazi iz savesti. Jov prakticno ne zna za subotu. To je sasvim dosledno nauci da je subota data samo Jevrejima i to preko Mojsija (u knjizi o Jovu radnja se verovatno odvija u vremenu pre postanja Izraela kao naroda).
S obzirom da je Jevrejima data subota kao dan koji ce mirovati, kao i celi moralni zakon, postavlja se pitanje sta je dato onima koji nisu Jevreji. Odgovor na to pitanje jeste da je (svim) ljudima data savest. Fenomen savesti ne ukljucuje spoznaju o suboti i njenom svetkovanju, ali itekako poznaje i razotkriva moralne grehe. Mi znamo da nije dobro kada ucinimo nesto lose.
Rimljanima poslanica 2:14-15:
"Jer kad neznabosci ne imajuci zakona sami od sebe cine sto je po zakonu, oni zakona ne imajuci sami za sebe su zakon: Oni dokazuju da je ono zapisano u srcima njihovijem sto se cini po zakonu, buduci da im savjest svedoci, i misli izmedju sebe tuze se ili pravdaju".
Novi zavet
Ako tvrdimo da hriscani treba da svetkuju subotu, onda nam se neizbezno namecu neke cinjenice:
Zasto u Novom zavetu svetkovanje subote nije u dovoljnoj meri teoloski zastupljeno; tacnije, zasto uopste nije zastupljeno u bilo kakvom kontekstu? Sasvim je logicno da citajuci Novi zavet naidjemo na stihove koji nas, recimo, ohrabruju u svetkovanju subote; koji nam sugerisu ispravan nacin postovanja; uopste, koji nam govore o odnosu hriscana prema suboti. Takvih stihova nema.
U Novom zavetu na mnogim mestima mozemo naici na eksplicitna upozorenja da se cuvamo od razlicitih grehova (koji se ticu moralnog zakona), ali nigde nema upozorenja o krsenju svetkovanja subote, niti kako se kaznjava taj prestup, ako se kaznjava (u Starom zavetu onaj koji se ogresio o drzanje subote, bio je pogubljen). "
-završen citat iz gornje adrese Velikomućenika
-----------------------
abraham:
Kada je Bog stvorio čovjeka nije ga stvorio radi Hebrejske nacije..
Isus ne kaže da je subota stvorena radi židova, već radi čovjeka..
Adam i Eva su poznavali dobro - i zlo sa stanovišta dobra.Dovoljno su znali što znači umrijeti..inače bi pitali Boga -što to znači umrijeti..
Njihov um i duh nisu bili tabula rasa na kojoj je zmija trebala pisaljkom stabla poznanja dobra i zla pisati gorku istinu o ispaštanju i spasenju..
Želja za povratkom u prvobitno stanje govori o svetoj čistoti koja je dovoljno bila mudra za introspektivno otkrivanje zakona svetosti - da samo skladu s Bogom pripada život vječni i sreća bivanja...Kada razmisljamo ili istražujemo svetost - imamo teškoću sa svojom psihologijom koja u sebi sadrži iskustvo stabla poznanja dobra i zla te dolazi do prijenosa čuvstva..No isto tako fiziološka istraživanja ukazuju na sedmodnevni ciklus - na zakon -umor-odmor..
------------------
abraham

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 14:53


Uz dijalog pogledajte iz priručnika što se odnosi na subotu u
Najkompletnijem izdanju po pitanju adventističke teologije -koje je djelo najprominentnijih adventističkih skolara širom svijeta:
Priručnik teologije Adventista sedmoga dana
----------
abraham









Zadnja promjena: ; ned svi 06 2007, 14:58; ukupno mijenjano 2 put/a.

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by dragan on ned svi 06 2007, 14:55

Noemi je napisao/la:
Svaka čast muškarcima koji su civilizirani i znaju da sva Priroda ima svoje poslanje, no Bog neće jednoj sposobnoj ženi zavezati usta da ne bi propovijedala Evanđelje kad joj je dao taj dar, samo zato da bi ugodio muškarcu pavlovskog svjetonazora.

Mislim da nebi trebali apostola Pavla optuživat za nekakav šovinistički svjetonazor. Pavle je bio jako mudar čovjek i dobro je poznavao svijet u kojem je živio i radio. Po meni, u ono vrijeme kada je izrekao te savjete, ti savjeti su i bili potrebni.

Npr. u ono vrijeme, žene koje su se bavile prostitucijom su se prepoznavale po otkrivenoj glavi. Normalno je bilo da Pavle savjetuje ženama da nose pokrivalo za glavu, da ih neko bez razloga nebi svrstavao u tu skupinu žena.

Slično je i sa ostalim savjetima. Trebamo poznavati kontekst u kojem su neke izjave date, da bi ih mogli pravilno protumačit.

dragan
web - designer
web - designer

Broj postova : 336
Age : 38
Registration date : 29.03.2007

Korisnički profil http://www.adventisti.info

[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Svjetlos on ned svi 06 2007, 14:59

Nisam mislila na apostola Pavla, nego na pavlovski svjetonazor. Ljudi su stvorili izvedenice iz riječi apostola Pavle, tj. tumače njegove riječi onako kako ih on nikada ne bi rastumačio.

Sory, pisat ću jasnije drugi put.

Svjetlos
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Velikomucenik on ned svi 06 2007, 15:09

Interesantna je tema uloge zena u crkvi, ali mislim da je najbolje da
se za tu temu otvori novi topic...a da se ova ostavi raspravi o suboti.



Pozdrav

Velikomucenik
apsolutni početnik
apsolutni početnik

Broj postova : 42
Age : 47
Localisation : Ni tamo - ni tu
Registration date : 02.05.2007

Korisnički profil

[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 15:09


(MI­DI, score).

Music: Sab­bats­dag, Jo­el Blom­qvist, 1877
lmn("s/a/b/Sabbatsdag")

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 15:14


Poslusajte malo glazbe i od kompozitora i kompozitorica:
Wayne Hoop­er, 1962
(MI­DI, score). Hooper wrote this song for the Seventh-day Adventist Church’s General Conference session of that year.
portrait("Wayne Hooper (1920-2007)

- U divnoj nadi
pozdrav
abraham


Zadnja promjena: ; ned svi 06 2007, 15:36; ukupno mijenjano 1 put.

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 15:28



FULLY SURRENDERED
start("Yield yourselves unto God.","Romans 6:13")

“Yield yourselves unto God.” Romans 6:13
portrait("Leila N. Morris (1862-1929)","m/o/morris_ln",200,271)


Leila N. Morris (1862-1929)

Words & Music:
bio("Lei­la N. Mor­ris","m/o/r/morris_ln")
Lei­la N. Mor­ris, 1916
lmn("f/u/Fully%20Surrendered")poslusaj ovdje :

.(MI­DI, score).
fot("Mor­ris",true)
If you have ac­cess to a better pho­to of Mor­ris that we could put on­line, please click here.

Fully surrendered to Jesus the Lord,
Fully surrendered, I trust in His Word;
Hath He not promised that all who believe,
Perfect salvation from Him shall receive?
Refrain
Fully surrendered, fully surrendered,
All on the altar and under the blood;
Fully surrendered, fully surrendered,
Pardoned and cleansed, hallelujah to God!
Fully surrendered, the struggle is o’er,
Now from my Savior I’ll wander no more;
Gladly the world and its pleasures forsake,
And with my Savior the narrow way take;
Refrain
Fully surrendered, to go or to stay,
Just where He needs me, His will to obey;
Humbly to follow wherever He leads,
Trusting His Word to supply all my needs.
Refrain

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Velikomucenik on ned svi 06 2007, 19:24

2 Abraham:

To sto si procitao, jesu moji stanovi glede dekaloga, i meni su sasvim dovoljni da ne svetkujem subotu. Ti imas svoje misljenje, i to je tvoje pravo. No, reci mi, mozda sam dosadan, ali, kako ti tumacis II Knjigu Mojsijevu 31:12-17., s obzirom da smatras da je subota dana svim ljudima da je svetkuju ("Isus ne kaže da je subota stvorena radi židova, već radi čovjeka..."). Da li ona predstavlja nesto specijalno kod Jevreja, s obzirom da se kaze da je subota (i uopste ceo moralni zakon) data Jevreima kao znak izmedju njih i Gospoda.

2 Dragan

"Nisi na stranici objasnio što je to Bog uspostavio sedmog dana stvaranja, ako ne dan od odmora. Što je blagoslovljeno i posvećeno?".

Hmm, kako sta je posveceno i blagosloveno? Pa subota. Smile

Velikomucenik
apsolutni početnik
apsolutni početnik

Broj postova : 42
Age : 47
Localisation : Ni tamo - ni tu
Registration date : 02.05.2007

Korisnički profil

[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by dragan on ned svi 06 2007, 19:31

Velikomucenik je napisao/la:
Hmm, kako sta je posveceno i blagosloveno? Pa subota. Smile

Zašto je posvećena, sa kojom svrhom? Šta se to ticalo Adama i Eve? Šta se tiče nas danas?

dragan
web - designer
web - designer

Broj postova : 336
Age : 38
Registration date : 29.03.2007

Korisnički profil http://www.adventisti.info

[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Gost on ned svi 06 2007, 20:37

Velikomučeniku:
Odjek otkupiteljskog značenja subote nalazi se u Hebrejima, na što smo već ukazivali, gdje se Božjem narodu ponovno obećavaju trajni blagoslovi “subotnjeg počinka” (4,9) i savjetuje mu se da ih prihvati (4,11).[/size]121 Pisac Poslanice Hebrejima brine se za zajednicu židovskih kršćana koji su očito dijelili uvjerenje da su blagoslovi štovanja subote povezani sa židovskim nacionalnim zavjetom. Smatrali su da je štovanje subote povezano s materijalnim napretkom koji uživaju samo članovi zajednice saveza u stanju političkog mira.122 Da bi odvratio ove židovske kršćane od takvoga isključivog i materijalističkog gledišta na subotu i utemeljio njezinu sveopću, otkupiteljsku i duhovnu narav, pisac povezuje dva starozavjetna teksta, Postanak 2,2 i Psalam 95,11. Prvim tekstom on se vraća na podrijetlo subotnjeg počinka sve do vremena stvaranja kad “Bog počinu sedmi dan od svih djela svojih” (Hebrejima 4,4; Postanak 2,2-3; Izlazak 20,11; 31,17). Činjenica da je subotnji počinak potekao od Boga daje mu sveopću i vječnu vrijednost. “Ova subota Božja”, kao što to dobro kaže Adolph Saphir, “podloga je i osnova svakog mira i počinka – jamac konačne i dostatne svrhe stvaranja.”123 Drugim tekstom (Psalam 95,11) on objašnjava svrhu ovog “subotnjeg odmora” koja se nalazi u dobivanju blagoslova spasenja kad se osobno uđe u “Božji počinak” (4,10.3.5).

Da bi prikazao sveopći otkupiteljski domašaj “Radosne vijesti” (4,2) subotnjeg počinka koji smo “primili... kao i oni [Izraelci]” (4,2), pisac Poslanice Hebrejima iz 95. psalma izvlači nekoliko značajnih zaključaka. Prvo, on smatra kako Božje zaklinjanje u Psalmu 95,11 da Izraelci nikada neće ući u Njegov pokoj upućuje na to da im je Bog obećao subotnji počinak, a naraštaj iz pustinje “nije u nj ušao [u počinak obećane zemlje] zbog neposluha” (4,6; 3,16-19).124 “Prema tome,” dokazuje on, “ostaje činjenica da neki moraju ući u nj” (4,6). Drugo, on dalje pokazuje da Božji subotnji počinak nije bio iscrpljen čak ni u sljedećem naraštaju kad su Izraelci pod Jošuom ušli u zemlju počinka budući da “David, nakon toliko vremena” (4,7), kaže: “Danas, kad čujete glas njegov, ne otvrdnite srca svoja!” (Hebrejima 4,7; usp. Psalam 95,7). Činjenica da dugo nakon prvobitne objave Radosne vijesti o subotnjem počinku, čak u Davidovo doba, Bog “ponovno” obnavlja svoje obećanje riječju “danas”, upućuje na to da obećanje o ulasku u Božji subotnji počinak tek “preostaje narodu Božjem” (4,9).125 I napokon, Pavao podrazumijeva da je, kao što G. von Raad dobro kaže, “‘danas’ u kojem psalam obnavlja Božju ponudu o počinku osvanuo s Kristovim dolaskom” (4,7).126 Ovim načinom razmišljanja on pokazuje da subota ima trodimenzionalno značenje. Prvo, ona slavi uspomenu na svršetak stvaranja. Kasnije je simbolizirala obećanje o ulasku u zemlju počinka i njegovo ovozemaljsko ostvarenje. Konačno, “ova dva značenja” koja su, kao što primjećuje J. Daniélou, bila “slika i proročanstvo o drugom šabatu, o sedmom danu koji tada još nije došao”, bila su ispunjena i postala stvarnost za Božji narod u Kristu.127 Nadovezivanjem ova dva teksta (Postanak 2,2; Psalam 95,11), pisac Poslanice Hebrejima uvjerljivo dokazuje da Božji narod po Isusu Kristu stalno sudjeluje u djelu stvaranja i otkupljenja koje je sažeto prikazano subotnjim počinkom.

Pokušava se dokazati da se iz ovoga ne može izvući nikakav zaključak u vezi s doslovnim svetkovanjem subote budući da pisac Poslanice ne raspravlja o njezinom štovanju, već o trajnosti i ispunjenju njezinih blagoslova. Takvu primjedbu je teško opravdati budući da je Poslanica namijenjena židovskim kršćanima koji su visoko cijenili židovske uredbe kao što je štovanje subote.128 Činjenica da pisac ne polemizira o potrebi štovanja subote, već savjetuje čitatelje da iskuse njezine blagoslove koji “preostaju narodu Božjemu” (4,9), čini njegovo svjedočanstvo još vrednijim jer štovanje subote uzima kao gotovu činjenicu. Ono što su primatelji Poslanice trebali znati nije bilo da ih zapovijed o suboti i dalje obvezuje, već koji je njezin istinski smisao u svjetlu Kristova dolaska.

Većina komentatora tumačeći “subotni počinak (ili svetkovanje subote) koji preostaje narodu Božjem” kao isključivo buduću stvarnost, propušta shvatiti smisao opomene o potrebi njezina sadašnjeg štovanja. Samuel T. Lowrie nudi uvjerljivo objašnjenje kako je došlo do pogrešnog razumijevanja naučavanja Poslanice o štovanju subote. Poslanica je uvrštena u kanon (na Zapadu oko 4. st.) dugo nakon nestanka “crkve koja se sastojala od obraćenih Židova”. Posljedica je da tumači iz neznaboštva, neupoznati s okolnostima u kojima su živjeli prvobitni čitatelji Poslanice, nisu razumjeli misli koje bi obični židovski obraćenik razumio.129

Treba zapaziti da, iako ponovljeno obećanje o “subotnom počinku” koji “preostaje narodu Božjemu” (4,9) i opomene da “uđu u onaj počinak” (4,11) upućuje na ostvarenje njezinih blagoslova u budućnosti, cijeli ulomak također sadrži nekoliko značajnih pokazatelja o sadašnjem iskustvu štovanja subote. U 3. retku, na primjer, pisac izričito tvrdi: “U počinak, naime, ulazimo.” Oblik sadašnjeg vremena, kako je zamijetio R. C. H. Lenski, ovdje ne izražava apstraktnu univerzalnost, jer kad bi tako bilo, trebao bi glasiti “ulaze”.130 Oblik “ulazimo” odnosi se na pisca i čitatelje “vjernike” (4,3) koji ulaze u sadašnji “počinak” koji je definiran u idućem retku kao Božji subotnji počinak koji stoji na raspolaganju od stvaranja svijeta (4,3-4). Slično tomu, i glagol “ostati” (4, 6.9), koji doslovno znači “ostaviti za sobom, ne uzeti sa sobom”, pasiv je u sadašnjem vremenu koji nužno ne podrazumijeva buduće vrijeme. Doslovno preveden deseti bi redak glasio: “Prema tome subotnji počinak biva ostavljen narodu Božjem” budući da Jošuin naraštaj nije iskoristio obećanja koja su mu bila dana (8. redak). Sadašnje vrijeme naglašava njegovu sadašnju trajnost, a ne njegovu buduću ostvarivost.
Snaga dvostrukog “danas” u 7. retku također je značajna. “Danas” iz psalma (4,6) ukazuje piscu da Radosna vijest o subotnjem počinku seže i do kršćanske ere budući da je bila ponuđena u Davidovo doba.Uvjet za njezino prihvaćanje je isti: “Danas, kad čujete glas njegov, ne otvrdnite srca svoja.” (4,7) Na Radosnu se vijest treba odazvati sada, “danas”, a ne u budućnosti. Ovaj odaziv dobro prikazuje značenje kršćanskog štovanja subote. U 10. retku ovaj koncept dodatno se razjašnjava analogijom izme đu Božjeg i čovjekovog počinka, (doslovno) “jer tko god je ušao u Božji počinak također je počinuo od svojih djela kao što je Bog počinuo od svojih”. Oba glagola “ušao” i “počinuo” nisu u izvorniku u budućem vremenu, već u aoristu, koji onda ne upućuje na buduće iskustvo, već na iskustvo koje seže do sadašnjosti premda se dogodilo u prošlosti. U [engleskom] prijevodu RSV oba su glagola u sadašnjem vremenu ulazi ... počiva) budući da kontekst podvlači sadašnje i bezvremensko svojstvo Božjeg počinka (4,1.3.6.9.11). Propust da se ovo zapazi navelo je neke tumače da ovaj počinak pogrešno protumače kao počinak u smrtiili buduće nebesko nasljeđe vjernika. Teško je povjerovati da bi to bila jedina piščeva namjera budući da on nastoji pokazati da subotnji počinak i danas ostaje za Božji narod (4,9).
Vrhunac analogije u desetom retku nisu sama djela, budući da su Božja djela dobra, a čovjekova zla (usp. Hebrejima 6,2 “mrtva djela”), već se analogija odnosi na čovjekovo oponašanje Božjeg počinka od rada. Ovo je jednostavna tvrdnja o naravi subote, budući da je prestanak s radom bitan element jer je napisano da “Bog počinu sedmi dan od svih djela svojih” (Hebrejima 4,4). Pisac stoga objašnjava narav subotnjeg počinka koji preostaje Božjem narodu (4,9) naglašavajući njegovo osnovno svojstvo, to jest obustavu rada (4,10). Ali što to znači? Potiče li pisac Poslanice Hebrejima svoje čitatelje da prekinu svoje svjetovne djelatnosti u subotu? Budući da su bili židovski kršćani, njima takvo podsjećanje nije trebalo. Štoviše, to samo stvara negativnu predodžbu o počinku, a blagoslovi subotnjeg počinka ne mogu biti samo nijekanje. Očito je da pisac pripisuje dublji smisao subotnjem počinku. To se može vidjeti u antitezi između onih koji su propustili ući u njezin počinak zbog “neposluha” (4,6.11), to jest nevjerstva, čija je posljedica neposlušnost, i onih koji ulaze u nj “vjerom” (4,2.3) čija je posljedica poslušnost. Čin počivanja u subotu znači prestanak nečijeg rada da bi iskusio što znači biti spašen vjerom (4,2.3.11). Vjernici, kako kaže Calvin, trebaju “prestati s radom i dopustiti Bogu da djeluje u njima”.Dok vjernik, kaže Barth, počiva u subotu kao Bog (4,10), “svjesno uzima dijel u spasenju koje je On dao"
Subotnji počinak koji ostaje narodu Božjemu (4,9) nije za pisca Poslanice samo puko dokoličenje, već mogućnost koja se obnavlja svakog tjedna da uđe u Božji počinak, to jest, da se oslobodi poslovnih briga kako bi slobodno vjerom prihvatio Božji cjeloviti blagoslov stvaranja i otkupljenja. Međutim, treba zamijetiti da se ovaj subotnji doživljaj blagoslova spasenja ne iscrpljuje u sadašnjosti, budući da ulomak dalje kaže “žurimo se dakle ući u onaj počinak” (4,11). Ova usmjerenost prema budućnosti odgovara očekivanju konačnog otkupljenja koje subota prikazuje. I u Starom zavjetu i rabinskoj literaturi subota se smatra slikom svijeta koji će doći.[/.Stoga Poslanica Hebrejima na sebi svojstven način izražava bit štovanja subote (a to je istovremeno i bit kršćanskog života), naime, napetost između sadašnjeg iskustva blagoslova spasenja i konačnog ispunjenja u nebeskom Kanaanu.
Ovo prošireno tumačenje štovanja subote očito je bilo namijenjeno da odvrati židovske kršćane od površne i materijalističke predodžbe njezina štovanja. Mi ne znamo koliko je naš pisac bio upoznat s građom o suboti u evanđeljima, ali ne možemo u njegovom tumačenju ne primijetiti odraz Kristova otkupiteljskog gledišta o suboti o čemu smo ranije raspravljali. Misao o trajnosti Božjeg subotnjeg počinka u Hebrejima 4 (3.4.5.10), na primjer, sadržava u sebi Gospodnje riječi iz Ivana 5,17: “Otac moj neprestano radi, zato i ja radim.”Božji počinak je doista neprekidna djelatnost spasavanja čija je svrha vraćanje palog čovjeka k sebi. Krist, kao Onaj koga je Otac poslao da otkupi i obnovi čovjeka, najuzvišenije je očitovanje subotnjeg počinka koje stoji na raspolaganju Božjem narodu (Hebrejima 4,1.3.6.9.11). Ovi blagoslovi spasenja, koje već sada doživljavamo u subotu, u potpunosti ćemo doživjeti na kraju našega zemaljskog putovanja. Činjenica da u Hebrejima 4 nalazimo odraz Kristovog stava o suboti kao o vremenu kad doživljavamo blagoslove spasenja, dokazuje da su prvi kršćani tumačili Kristov nauk ne kao doslovno ukidanje, već kao isticanje duhovne vrijednosti ove zapovijedi.

------------
abraham

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Uloga subote

Postaj by Sponsored content Today at 17:33


Sponsored content


[Vrh] Go down

Stranica 2 / 3. Previous  1, 2, 3  Next

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.