Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Stranica 4 / 9. Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9  Next

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Sinke on ned svi 13 2007, 00:15

Genijalna zamisao, Zvonko! Dok sam ja raspravljao o Ranokršćanskim spisima s NoNickom nisam se sjetio ove potpuno jednostavne upitnice- da mi se kaže jedan Ranokršćanski pisac koji spominje Subotu kao dan slavljenja.

Pa eto, u duhu mojeg osobnog uvjerenja da su Pravoslavci i Katolici ista Crkva čija šizma ima političkih razloga barem jednako kao i teoloških- i ja pitam: koji Ranokršćanski pisac govori da se slavi Subotom? Nadam se brzom odgovoru, siguran sam da će NoNick naći nešto, kad već poznaje te spise.

I Bibliju bih volio naći da se spominje ( ne Pismo- već knjigu )

Sinke
stručnjak
stručnjak

Broj postova : 1237
Age : 34
Registration date : 13.02.2007

Korisnički profil http://defensorfidei.blog.hr/

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by No Nick on ned svi 13 2007, 00:46

Sinke je napisao/la:Genijalna zamisao, Zvonko! Dok sam ja raspravljao o Ranokršćanskim spisima s NoNickom nisam se sjetio ove potpuno jednostavne upitnice- da mi se kaže jedan Ranokršćanski pisac koji spominje Subotu kao dan slavljenja.

Pa eto, u duhu mojeg osobnog uvjerenja da su Pravoslavci i Katolici ista Crkva čija šizma ima političkih razloga barem jednako kao i teoloških- i ja pitam: koji Ranokršćanski pisac govori da se slavi Subotom? Nadam se brzom odgovoru, siguran sam da će NoNick naći nešto, kad već poznaje te spise.

I Bibliju bih volio naći da se spominje ( ne Pismo- već knjigu )

Ne, necu ni traziti nista za sada, cini mi se, jer kao prvo, kako ocekujes da nadjes spise o suboti, kada je ona istisnuta?? Kako neko moze pisati o slavljenju subote, npr., kada je ona za mnoge prestala da vazi??? To je nelogicnost.

Prijatno.

No Nick
stručnjak
stručnjak

Broj postova : 1236
Age : 41
Localisation : Beograd
Registration date : 15.02.2007

Korisnički profil http://www.svetlostistine.com

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by No Nick on ned svi 13 2007, 00:48

I Bibliju bih volio naći da se spominje ( ne Pismo- već knjigu )

I oprostajnice, i inkviziciju, i jezuite, i bezgresnost BDM, i njeno vaznesenje, i nepogresivost pape...Mozemo i o tome, ako se slazes??

Prijatno

No Nick
stručnjak
stručnjak

Broj postova : 1236
Age : 41
Localisation : Beograd
Registration date : 15.02.2007

Korisnički profil http://www.svetlostistine.com

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Sinke on ned svi 13 2007, 02:08

Ne, necu ni traziti nista za sada, cini mi se, jer kao prvo, kako ocekujes da nadjes spise o suboti, kada je ona istisnuta?? Kako neko moze pisati o slavljenju subote, npr., kada je ona za mnoge prestala da vazi??? To je nelogicnost.

Izvini, ali ti si autor ovog topica koji se zove "Ranokršćanski spisi Subota / Nedjelja".

Znači da imaš nekakve spise. Pa daj ih konačno!

Neka se uvjerimo, pa ja sam siguran da ćemo i ja i moj brat Zvonko M. pratiti istinu ako nam je daš!

Gdje su spisi, No Nick?

Sinke
stručnjak
stručnjak

Broj postova : 1237
Age : 34
Registration date : 13.02.2007

Korisnički profil http://defensorfidei.blog.hr/

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Sinke on ned svi 13 2007, 02:09

No Nick je napisao/la:
I Bibliju bih volio naći da se spominje ( ne Pismo- već knjigu )

I oprostajnice, i inkviziciju, i jezuite, i bezgresnost BDM, i njeno vaznesenje, i nepogresivost pape...Mozemo i o tome, ako se slazes??

Prijatno

Slažem se. Posebno za bezgrešnost Blažene Djevice Marije i njeno uznesenje, te nepogrešivost Pape.

Ali daj, ova je tema o Suboti i Nedjelji. Pa mi smo o ovome razgovarali prije par mjeseci, sigurno si barem deset puta pročitao te spise koje si spomenuo u imenu topica ( Ranokršćanski spisi koji govore o Suboti ).

Sinke
stručnjak
stručnjak

Broj postova : 1237
Age : 34
Registration date : 13.02.2007

Korisnički profil http://defensorfidei.blog.hr/

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by dragomir on ned svi 13 2007, 12:35

Pozdrav sinke, napisao si,

Genijalna zamisao, Zvonko! Dok sam ja raspravljao o Ranokršćanskim spisima s NoNickom nisam se sjetio ove potpuno jednostavne upitnice- da mi se kaže jedan Ranokršćanski pisac koji spominje Subotu kao dan slavljenja.

Ne moze ti to reci ni no nick niti bilo ko drugi, ne postoje u tom vremenskom razdoblju zapisi, hriscana koji su ostavili pisane tragove o tome da su prvi hriscani slavili subotu.

Jedino stoji svedocanstvo Biblije koja govori o tome kako se crkva u Jerusalimu drzala zakona u potupunosti i ta tema je bila obradjena na saboru koji je opisan u 15 glavi dela apostoslkih.

Dakle ne postoji niti jedan pisani trag u tom vremenskom razdoblju koji je govrorio u prilog tezi da se medju obracenicima paganskog porekla svetkovala subota.

U tom razdoblju tih dokumenata nema i ne moze ih niko ovde prezentirati.

dragomir
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on ned svi 13 2007, 21:32

Eto, možemo da vidimo koji su istorijski argumenti za svetkovanje subote - nema ih. Obratite pažnju - nema ni jednog jedinog ranohišćanskog autora koji svedoči o tome da je svetkovanje subote bilo obavezno za Hrišćane, niti navodi primer da su to činili. Naprotiv, svi do jednog navode nedelju kao dan hrišćanskog bogosluženja.

Da je ovo sudnica, naš bi advokat trijumfalno završio ispitivanje - "thank you, no more questions".

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on ned svi 13 2007, 21:44

Zvonko M. je napisao/la:Eto, možemo da vidimo koji su istorijski argumenti za svetkovanje subote - nema ih. Obratite pažnju - nema ni jednog jedinog ranohišćanskog autora koji svedoči o tome da je svetkovanje subote bilo obavezno za Hrišćane, niti navodi primer da su to činili. Naprotiv, svi do jednog navode nedelju kao dan hrišćanskog bogosluženja.

Da je ovo sudnica, naš bi advokat trijumfalno završio ispitivanje - "thank you, no more questions".
ANTE VICTORIAM NE CANAS TRIUMPHUM
Prije pobjede nemoj slaviti uspjeh.

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on ned svi 13 2007, 21:49

Subota i nedjelja u drugom i trećem stoljeću

a. Najraniji podaci. Treba spomenuti tri teksta koji u drugom stoljeću govore o danu odmora, jer se za njih tvrdilo da potvrđuju svetkovanje bilo nedjelje ili subote, premda ni jedan posebno ne spominje bilo koji od tih dana. To su tekstovi Ignacija Antiohijskog, Plinija, rimskog guvernera u Bitiniji, i Didahe.

Oko 115. godine je Ignacije Antiohijski napisao poslanicu Magnezijancima u Maloj Aziji; u njoj je ove kršćane upozorio na izuzetnu krajnost judaističkog življenja. U Poslanici Magnezijancima 9. 1, govori o tome "kako više ne treba subotariti već živjeti u skladu s Gospodnjim, u kojem se pojavila i naša nada u njega". Ovo je često protumačeno kao "ne više svetkovati subotu, već živjeti u skladu s Gospodnjim danom [nedjeljom]". Riječi "dan" nema u grčkom pa je dodana. Umjesto dodavanje riječi "dan" mogli bismo dodati riječ "život", pa bi prijevod glasio " već živjeti u skladu s Gospodnjim životom". Prema grčkoj konstrukciji ove rečenice moguće je jedno i drugo značenje, ali "s Gospodnjim životom" bilo bi posebno prikladno s obzirom da se u njemu "pojavila i naša nada u njega [Krista]".

Izraz "subotariti" prikazuje opći način života, a ne svetkovanje nekog dana. Jedan interpolator Ignacija iz četvrtog stoljeća nije izraz "subotariti" izjednačio sa svetkovanjem subote, jer je poticao na svetkovanje oba dana, subote i nedjelje. Jedino je imao primjedbu na židovski način svetkovanja subote (vidi V. B. 3. a). Kontekst Ignacijeve izjave – poziv na oponašanje starozavjetnih proroka (8. 2–9. 1) – pokazuje da raspravlja o načinu života, a ne o danima bogoslužja. Starozavjetni proroci, koji nisu subotarili, a živjeli su u skladu s "Gospodnjim", nisu svetkovali prvi dan tjedna, već sedmi, subotu.

U pismu što ga je poslao rimskom imperatoru Trajanu 112. godine, rimski guverner Plinije govori o običajima kršćana u Bitiniji. Neki od tih kršćana su otpali, a kad ih je Plinije ispitivao o njihovim ranijim vjerovanjima i načinu života, rekli su da je njihovo nedjelo bilo u tome što su se "utvrđenog dana" (ili "određenog dana") prije izlaska sunca sastajali i pjevali himne Kristu kao Bogu (Pisma, 10. 96). Ovaj postupak više sliči na godišnji blagdan izlaska sunca u čast uskrsnuća nego na svetkovanje bilo sedmične subote ili tjedne nedjelje.

Jedan priručnik pod nazivom Didahe, koji možda potječe iz prvog dijela drugog stoljeća, u četrnaestom poglavlju poziva da "prema (ili "na") Gospodnjem Gospodina" bude sastanak, lomljenje kruha i održavanje euharistije. Ovaj je tekst protumačen da se odnosi na svetkovanje tjedne nedjelje, godišnji Uskrs ili subotu sedmog dana. Međutim, kontekst i narav ove izjave ukazuje na potpuno drukčije tumačenje koje se čini vjerodostojnijim: da je imenica koju treba dodati nalog (ili "zapovijed" ili "doktrina"). To bi značilo da tekst glasi "prema Gospodnjem nalogu".

b. Crkveni oci u drugom stoljeću. Najraniji tekst koji ukazuje na štovanje nedjelje kao dana za kršćansko bogoslužje potječe iz Poslanice Barnabe Aleksandrijskog (oko 130.) U potpuno alegorijskoj raspravi Barnaba spominje subotu kao znak milenijuma i "osmi dan" (nedjelju) kao simbol nove zemlje; čini se da također sugerira da je "osmi dan" bio dan koji kršćani trebaju svetkovati ili dan kojega treba tako svetkovati (Poslanica, 15).

Ako je Barnaba malo neodređen, Justin Mučenik iz Rima (oko 150.) pruža jasan podatak. U svojoj Apologiji rimskom imperatoru i senatu, Justin opisuje njemu dobro poznato nedjeljno jutarnje bogoslužje (1 Apology, 67). Po svemu sudeći bogoslužje se održavalo vrlo rano ujutro. Međutim, nedavno znanstveno ispitivanje postavlja pitanje nije li ulomak 67 kasnije umetnut. Justinov Dijalog sa Židovom Trifonom iznosi Justinovo gledište o superiornosti kršćanstva nad judaizmom.U polemici u ovom djelu Justin degradira subotu, kako to pokazuje sljedeća izjava: "Zar ne vidiš [Trifone] da elementi ne miruju i ne svetkuju subotu? Ovisi o tome gdje si rođen." (23)

Prema kraju drugog stoljeća Klement Aleksandrijski grdio je subotu i zagovarao prvi dan tjedna. Na razne spekulativne načine Klement je dao prednost prvom danu tjedna. On je ujedno i prvi od crkvenih otaca koji je sedmičnu nedjelju nazvao "Gospodnjim danom", a to je učinio neobičnim i izuzetno alegorijskim pozivanjem na grčkog filozofa Platona (428.–348. pr. Kr.): "Platon proročki govori o Gospodnjem danu u svojoj desetoj knjizi Republika ovim riječima: 'I kad im je svima na livadi prošlo sedam dana, osmog su dana krenuli i stigli nakon četiri dana.'" (Miscellanies, 5. 14)

Irenej Lionski (djelovao oko 175.–200.) primijenio je izraz "dan Gospodnji" na Vazam u svojoj raspravi O Uskrsu (više ne postoji). Nepoznati pisac tvrdi da je za Ireneja "Pedesetnica" bila "istoga značaja kao Gospodnji dan". Prema tome, Irenejev "dan Gospodnji" je bio godišnji Vazam, jer je očita usporedba između dva godišnja blagdana (Fragments From the Lost Writings of Iraeneus, 7).

c. Apokrifni izvori iz drugog stoljeća. Dva apokrifna izvora govore o "danu Gospodnjem", možda dva ili tri desetljeća prije Klementa Aleksandrijskog (premda datiranje nije sigurno). Petrovo evanđelje govori da je Krist uskrsnuo u "Gospodnji dan", ali ne spominje ni godišnje ni sedmično svetkovanje tog dana. Djela Ivanova izvješćuju da je apostol Ivan prekinuo post "sedmog dana, pošto je to bio dan Gospodnji". U ovom izvoru nešto kasnije susrećemo Ivana da putuje kao zatvorenik, i moguće je da se misli na sedmi dan tog putovanja. Međutim, kako crkva na istoku nije postila subotom (vidi V. B. 3. b), Ivan bi tog dana prekinuo post. Nijednom od ova dva apokrifna izvora ne treba mnogo vjerovati. No činjenica da Djela Ivanova i Otkrivenje potječu iz rimske provincije Azije, ukazuje na uobičajenu uporabu i značenje izraza "dan Gospodnji" za sedmi dan, subotu, u ovim Djelima i Otkrivenju 1,10.

d. Crkveni oci u trećem stoljeću. Tijekom trećeg stoljeća jako se proširilo kršćansko praznovanje nedjelje svakog tjedna. Međutim, još uvijek nije bilo pravog sukoba zbog subote, osim u nekoliko mjesta kao što su Rim, Aleksandrija i područje oko Kartage koje je bilo pod utjecajem Rima. Upravo kao u novozavjetna vremena, takva šutnja o nekom sukobu bila bi pokazatelj da je u kršćanskom svijetu uglavnom održavan status quo.

U Rimu i u Sjevernoj Africi vladalo je drukčije gledište. Nasuprot ranijoj polemici Justina Mučenika, Hipolit Rimski se na početku trećeg stoljeća snažno odupro postu subotom i nedjeljom. U Rimu se pojavio običaj posta svake subote, pa je ona postala danom turobnosti, umjesto radosti. Međutim, nedjeljom nikad nije bilo posta i Hipolit je zahtijevao da se slična čast ukaže suboti.

U Sjevernoj Africi je Tertulijan, Hipolitov suvremenik, isprva bio negativno raspoložen prema svetkovateljima subote, jer je smatrao da njihov običaj ne klečanja subotom uzrokuje neslogu (O molitvi, 23). (Na rimskom zapadu se klečanje smatralo negativnim načinom, neprikladnim za dan radosti, pa stoga kršćanski štovatelji nedjeljom nisu klečali.) Međutim kasnije je branio subotu, žestoko se protiveći postu subotom (Protiv Marciona, 4. 12. 30 i O postu, 14). Možemo zaključiti da subota nije potpuno nestala ni u Rimu ni u Sjevernoj Africi. U ostalom dijelu kršćanskog svijeta nedostatak polemike pokazuje da se, bez obzira na praznovanje nedjelje, nije smatralo da ona ometa subotu.


Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on ned svi 13 2007, 21:55

Draga sejo Dina,

I dalje ne vidim u tvom tekstu ni jedan ranohrišćanski dokument koji uči o suboti.

Mogli bi da krenemo sada u analizu tvrđenja koje si iznela, ali dok nema dokaza o suboti mi nemamo nikakvog povoda za to.

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on ned svi 13 2007, 22:00


Zvonko M. je napisao/la:Draga sejo Dina,

I dalje ne vidim u tvom tekstu ni jedan ranohrišćanski dokument koji uči o suboti.

Mogli bi da krenemo sada u analizu tvrđenja koje si iznela, ali dok nema dokaza o suboti mi nemamo nikakvog povoda za to.
Cuj,ako nema o suboti,daj onda iz istog doba o nedjelji....

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on ned svi 13 2007, 22:01

Molim uvažavaj povijest odnosa prema judaizmu:
Justin Mučenik



Justin Mučenik, filozof i kršćanski mučenik, grčke kulture i podrijetla,29 ostavio nam je prvu opširnu rapravu o suboti i prvi detaljni opis nedjeljnog bogoslužja. Važnost njegovog svjedočanstva prije svega proizlazi iz činjenice da naš pisac, filozof po zvanju i uvjerenju, u raspravi o problemu subote, kao što primjećuje F. Regan, “ustrajava na dubljem i uravnoteženom pristupu”.30 Štoviše, budući da je on živio, naučavao i napisao Apologije i Razgovor s Trifonom u Rimu u vrijeme vladavine Antonija Pija (138.-162. g. po Kr.), daje nam letimičan uvid u narav problema subote i nedjelje u glavnom gradu.31 Njegova procjena je doista vrijedna i za naše istraživanje.

Justinov stav prema židovskoj suboti uvjetovan je i njegovim shvaćanjem Mojsijevog zakona i stavom prema Židovima, s tim da je ovo potonje vjerojatno utjecalo na prvo. Barnaba, koji je bio židovskog podrijetla, svojom je alegorijskom metodom pokušao lišiti židovske blagdane i obrede kao što su subota i obrezanje svake vremenske i povijesne vrijednosti pripisujući im isključivo duhovno ili eshatološko značenje. Suprotno njemu, Justin, neznabožačkog podrijetla, zanemario je moralnu i osobnu vrijednost Mojsijevog zakona pa je zakon smatrao, kao što tvrdi James Parkes, “nevažnim dijelom Svetog pisma, privremenim dodatkom knjizi koja je inače vječne i sveopće naravi, dodanim zbog velike bezbožnosti Židova”.32 Na primjer, Justin objašnjava Trifonu: “Mi bismo također vršili vaše obrezanje tijela, štovali vaše subote, jednom riječju, sve vaše blagdane, da nismo svjesni razloga zbog kojeg su vam oni nametnuti, naime, zbog vaših grijeha i tvrdoće vašega srca.”33

Dok Pavao prepoznaje odgojnu vrijednost obrednog zakona, Justin ga smatra “negativnim, kaznom za grijehe Izraela”.34 On uporno ponavlja ovu postavku. Na primjer, nakon dokazivanja da sveti ljudi prije Mojsija35 nisu štovali ni subotu niti su vršili obrezanje, on zaključuje: “Stoga mi moramo zaključiti da je Bog, koji je nepromjenjiv, zapovjedio da se ove i slične stvari vrše samo zbog grešnih ljudi.”36 Subota je, onda, prema Justinu, uredba koja potječe od Mojsija privremena, a dana je na određeno vrijeme Židovima zbog njihovog nevjerstva, točnije, do Kristova dolaska.

Prihvaćanje ove postavke za Justina je bitno da bi obranio Božju nepromjenjivost i dosljednost. On objašnjava: “Ako ne prihvatimo ovaj zaključak, tada ćemo prihvatiti apsurdne zamisli, poput besmislice da naš Bog nije isti Bog koji je postojao u danima Henoka i svih drugih koji nisu obrezivali tijelo niti su štovali subotu i ostale obrede budući da ih je Mojsije nametnuo kasnije. Ili da Bog ne želi da svaki idući naraštaj čovječanstva uvijek vrši ista pravedna djela. Obje su pretpostavke ili smiješne ili se protive zdravom razumu. Mi stoga moramo zaključiti da je Bog, koji je nepromjenjiv, naredio njihovo vršenje zbog grešnih ljudi.”37

Kršćanska crkva nikad nije prihvatila ovakve krive pretpostavke. Reći da je Bog, na primjer, zapovjedio obrezanje i štovanje subote isključivo zbog bezbožnosti Židova, “kao znak prepoznavanja, da ih razluči od drugih naroda i nas kršćana” tako da samo Židovi “trpe bol”,38 znači okriviti Boga za nepravdu. Nažalost, to je Justinov stav dok se zalaže za odbacivanje subote. Evo njegovih osnovnih dokaza:

(1) Budući da “prije Mojsija nije bilo potrebe za subotama i blagdanima, oni nisu ni sada potrebni kad je u skladu s Božjom voljom Djevica Marija rodila Isusa Krista, Njegovog Sina, Abrahamovog potomka”.39 Justin stoga subotu smatra privremenom uredbom koja potječe od Mojsija, a zapovjeđena je Židovima zbog njihovog nevjerstva i određena da traje do Kristovog dolaska.

(2) Bog ne želi da se subota štuje budući da ni “počela nisu besposlena i ne štuju subotu”,40 a On sam “ne prestaje nadzirati kretanje svemira tog dana, već nastavlja upravljati kao što čini svakim drugim danom”.41 Štoviše, mnoge osobe u Starom zavjetu, kao što je veliki svećenik, kojima je “Bog zapovjedio da prinose žrtve subotom kao i drugim danima”, kršili su zapovijed o suboti.42

(3) Kršćani u novoj providnosti ne trebaju štovati vječnu subotu dokoličenjem tijekom jednog dana, već neprekidnim uzdržavanjem od grijeha: “Novi zakon zahtijeva od vas da štujete vječnu subotu, dok vi sebe smatrate pobožnima kad se uzdržavate od rada tijekom jednog dana u tjednu i, čineći to, ne razumijete stvarno značenje ove uredbe. Vi također tvrdite da vršite Božju volju kad jedete beskvasni kruh, ali takvi običaji ne pružaju zadovoljstvo našemu Gospodinu Bogu. Ako među vama ima krivokletnika ili kradljivaca, neka takvi promijene svoj put, ako ima preljubo činaca, neka se pokaju - tako ćete štovati istinsku i mirnu subotu.”43

(4) Subotu i obrezanje ne treba štovati budući da su to znaci židovskog nevjerstva koje im je Bog nametnuo da ih razluči i odvoji od drugih naroda: “Običaj obrezivanja tijela, koje potječe od Abrahama, vama je dan kao znak raspoznavanja, da vas odijeli od drugih naroda i od nas kršćana. Njegova je svrha bila da vi i samo vi trpite muke koje su sada s pravom vaše, da samo vaša zemlja bude opustošena, vaši gradovi razoreni vatrom, da plodove vaše zemlje pred vašim očima jedu stranci, da nijednom od vas ne bude dopušteno da uđe u grad Jeruzalem. Vaše obrezanje tijela samo je znak po kojem vas se može pouzdano razlikovati od drugih ljudi ... Kao što sam već izjavio, zbog vaših grijeha i grijeha vaših otaca Bog vam je, između ostalih uredbi, nametnuo štovanje subote da vas označi.”44

Možemo se pitati što je ponukalo Justina da napadne obrede kao što su subota i obrezanje i ove simbole židovskog nacionalnog ponosa učini znakom božanskog odbacivanja židovskog naroda. Je li moguće da je na ovog pisca utjecalo snažno protužidovsko raspoloženje koje se posebno snažno osjećalo u Rimu? Čitanje Dijaloga uklanja svaku sumnju. Premda Justin nastoji voditi dijalog s Trifonom45 iskreno i nepristrano, njegov površan opis i negativna ocjena judaizma, zajedno s njegovim žestokim napadima na Židove, otkrivaju duboko neprijateljstvo i mržnju koje je gajio prema njima. Na primjer, on ni za trenutak ne oklijeva Židove proglasiti odgovornima za klevetnički pohod protiv kršćana: “Niste štedjeli napora da u svakoj zemlji raširite gorke, mračne i nepravedne optužbe protiv jedine nevine i pravedne svjetlosti koju je Bog poslao čovjeku... Drugi narodi nisu, kao vi Židovi, postupali prema Kristu i nama, njegovim sljedbenicima, tako nepravedno, vi koji ste stvarni začetnici toga zlog mišljenja koje oni imaju prema Pravedniku i nama, Njegovim učenicima... Vi ste krivi ne samo za svoju vlastitu bezbožnost, već i za bezbožnost ostalih.”46

Kletva koju su Židovi svakodnevno izgovarali protiv kršćana očito je pridonijela povećanju napetosti. Justin u više navrata prosvjeduje protiv takvih običaja: “Vi u svojim sinagogama iz sve snage obeščašćujete sve one koji vjeruju u Krista... U svojim sinagogama vi proklinjete sve one koji su po Njemu postali kršćani, a neznabošci provode vaše kletve ubijaju ći sve one koji samo priznaju da su kršćani.”


Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on ned svi 13 2007, 22:06

Usput malo da ponovimo Bibliju:
BIBLIJSKE ČINJENICE
O
SEDMOM DANU




1.Nakon šest dana delovanja u sedmici stvaranja Zemlje, Bog je počinuo sedmog dana. (1. Mojsijeva 2, 1-3)

2.Ova istina potvrdila je taj dan kao Božji dan odmora, ili subotu. Ime subota znači dan odmora. Dan u koji se beba rodi kasnije postaje njezinim rođendanom. Tako je sedmi dan, dan u koji je Bog počinuo, postao Njegovim danom odmora - subotnjim danom.

3.Zato je sedmi dan postao Božjim danom odmora. Da li možemo zameniti dan svog rođenja danom u koji nismo rođeni? Ne. Isto tako ne možemo zameniti Božji dan odmora danom u koji On nije počinuo. Tako je sedmi dan još uvijek Božji subotni dan.

4.Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)

5.On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)

6.Bog je ustanovio subotu u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1-3)

7.Subota je ustanovljena pre pada u greh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni posle pada u greh.

8.Isus je rekao da je subota načinjena za čoveka (Marko 2,27); što znači za sve Ijude bez obzira na vreme u kome su živeli i narod kome su pripadali.

9.Ona je uspomena na stvaranje. (2. Mojsijeva 20,11; 31,17) Svojim počivanjem u sedmi dan mi se sećamo tog veličanstvenog događaja.

10.Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)

11.Ona je preko njega, kao našeg predstavnika, dana svim narodima. (Djela 17,26)

12.To nije jevrejska institucija, jer je uspostavljena 2300 godina pre nastanka jevrejske nacije.

13.Biblija je nikad ne zove jevrejskom subotom, već uvijek »subotom Gospoda Boga tvojega«. Ljudi trebaju pažljivo obeležiti Božji sveti dan odmora.

14.Subota se spominje u razdoblju patrijaraha.

15.Ona je prije Sinaja bila deo Božjeg zakona. (2. Mojsijeva 16,4.5.27-29)

16.Bog je stavio subotu u srce svog moralnog Zakona. (2. Moisijeva 20,1-17) Zapovest o suboti kao danu odmora nepromjenljiva je kao i ostalih devet zapovesti.

17.Zapovest o suboti kao i sve ostale zapovesti izgovorena je glasom živoga Boga. (5. Mojsijeva 4,12.13)

18.Svaku zapovest Bog je lično napisao. (2. Mojsijeva 31,18)

19.Bog ih je ispisao na kamenim pločama i tako potvrdio njihovu nepromjenljivost. (5. Mojsijeva 5,22)

20.Ploče na kojima je bio ispisan Božji zakon čuvane su u Kovčegu zaveta, u Svetinji nad svetinjama. (5. Mojsijeva 10,1-5)

21.Bog je potpuno zabranio svaki rad subotom. (2. Mojsijeva 34.21)

22.Zato što su prezreli subotu, Bog je dozvolio da jedan naraštaj Izrailjaca umre u pustinji. (Jezekilj 20,12.13)

23.Ona je uzvišenim znakom istinitog Boga. (Jezekilj 20,20)

24.Bog je obećao da će Jerusalim zauvek stajati ako Jevreji budu čuvali i poštovali subotu. (Jeremija 17,24.25)

25.U svojoj kasnijoj istoriji dospeli su u vavilonsko ropstvo zato što su prekršili subotu. (Nemija 13,18)

26.I Jerusalim je bio razoren zbog toga što je prekršena zapovest o suboti. (Jeremija 17,27)

27.Bog je obećao naročiti blagoslov svima koji je svetkuju. (Isaija 56,6.7)

28.Ovo obećanje sastavni je dio proročanstva koje se odnosi na hrišćansku religiju. (Vidi: Isaija 56. poglavlje)

29.Bog će uzdići svakoga ko čuva subotu. (Isaija 56,2)

30.Bog nas poziva da je zovemo »slavnom«, a ne »starom jevrejskom subotom« ili »jarmom ropstva«. (Isaija 58,13)

31.Budući da su »mnoge generacije« gazile subotu, ona će u posljednjim danima biti obnovljena. (Isaija 58,12.13)

32.Svi proroci čuvali su i poštovali sedmi dan.

33.Božji Sin u svojoj otkupiteljskoj misiji na našoj Zemlji poštovao je sedmi dan. Tako je sledio primjer svoga Oca. Zar da ne sledimo siguran primer i Oca i Slna? (Luka 4,16; Jovan 15,10)

34.Sedmi dan je Gospodnji dan. (Vldl: Otkrivenje 1,10; Marko 2,28; Isaija 58,13; 2. Mojsijeva 20,10)

35.Isus je bio Gospodar subote (Marko 2,28), što znači da je On ovaj naročiti i posvećeni dan držao i poštovao.

36.On je odbranio subotu kao ustanovu i poseban izraz Božje milosti usmerene čoveku. arко 2,23-28)

37.Isus nije napustio subotu, već je pažljivo učio kako je treba svetkovati. (Matej 12,1-13)

38.Svoje učenike učio je da subotom ne čine ništa što nije »po zakonu«. (Matej 12,12)

39.On je poučio učenike da subota treba biti poštovanom i posle Njegovog vaskrsenja. (Matej 24,20)

40.Pobožne žene koje su nakon raspeća brinule o Isusovom telu i grobu, vrlo pažljivo su svetkovale sedmi dan. (Luka 23,56)

41.Mnogo godina posle Hristovog vaskrsenja apostol Pavle u »subotnji dan« vrlo nadahnuto propoveda o planu spasenja čovjeka. (Dela 13,14)

42.Pavle, apostol neznabožaca, ističe da Jerusalimljani i njihovi knezovi nisu poštovali glasove proroka čije su reči čitali svake subote. (Dela 13,27)

43.Luka, nadahnuti hrišćanski istoričar, pišući svoje hronike ovaj dan označava kao naročiti dan za okupljanje i propovijedanje Božje reči. (Dela 13,44)

44.Obraćenici iz mnogoboštva pridaju suboti isto značenje. (Dela 13,42)

45.Prilikom velikog hršćanskog sabora 52. godine n. e. U prisustvu apostola i učenika apostol Jakov spominje subotu. (Dela 15,21)

46.Na svojim misionarskim putovanjima apostoli su subotom držali propovedi i molitvene sastanke. (Dela 16,13)

47.Apostol Pavle na javnim sastancima subotom čitao je i s prisutnima proučavao Bibliju. (Dela 17,2.3)

48.Propovjednici mlade hrišćanske Crkve posvećivali su mnogo vremena proučavanju Božje reči na skupovima koji su održani subotom. (Dela 17,2)

49.U knjizi Dela apostolska spominje se 48 sastanaka održanih tog dana. (Vidi: Dela 13,14.44; 16,13; 17,2; 18,4.11)

50.Jevreji i vernici prve hrišćanske Crkve nisu raspravljali o svetkovanju subote. To znači da su hrišćani u apostolskom razdoblju svetkovali subotu zajedno sa jevrejima.

51.Ni u jednoj optužnici podignutoj protiv apostola Pavla, nije mu se pripisivalo da zanemaruje subotnji dan.

52.Apostol Pavle jasno je objavio da je poštovao Zakon: »Niti zakonu jevrejskome, ni crkvi, ni cezaru što sagreših.« (Dela 25,Cool On ovo ne bi mogao kazati da nije svetkovao subotu.

53.Subota se s najvećim poštovanjem 59 puta spominje u Novom zavetu.

54.Nijednom rečju u Novom zavetu ne spominje se da je subota ukinuta ili promenjena.

55.Bog nikada ni u jednom tekstu u SVETOM PISMU NIKOME NIJE DOZVOLIO DA RADI TOG DANA.

56.Nijedan hrišćanin pre ili posle Hristovog vakrsenja nije subotom obavljao svakodnevne poslove. U Novom zavetu nije zabeležen nijedan slučaj odbacivanja subote od strane apostola ili vernika rane hrišćanske Crkve.

57.U Svetom pismu ne postoji zapis da je Bog ikada povukao svoj blagoslov ili posvećenje sa subotnjeg dana.

58.Subota će biti večno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)

59.Subota kao dan odmora važan je deo Božjeg zakona, koji je izašao iz Njegovih usta i bio zapisan Njegovim prstom na kamenim pločama kod Sinaja. (Vidi: 2. Mojsijeva 20.poglavlje) Kad je Isus započeo svoj rad, objavio je da nije došao poništiti Zakon: »Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke ...« (Matej 5,17)

60.Isus je ozbiljno prekorio fariseje kao licemjere koji su se pretvarali da Ijube Boga dok su istovremeno Božji zakon podređivali svojim običajima i tradiciji. Svetkovanje nedelje deo je Ijudske tradicije.




Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on ned svi 13 2007, 23:08

Oprosti, ali meni ovo deluje kao skretanje teme koja glasi - "Ranohrišćanski spisi i subota/nedelja". Možemo otvoriti novu temu o tome šta kaže Biblija, to je takođe zanimljivo. Ali da dovršimo ovu. Ako smo se složili da nema dokumenata koji govore o svetkovanju subote to se uopšte ne uklapa u sliku istorije koju daje, na primer, Ellen White u svojim knjigama:

"Tokom prvih vekova svi su Hrišćani svekovali istinitu subotu."

Velika Borba, str. 52

Na izvornom jeziku: "In the first centuries the true Sabbath had been kept by all Christians."

http://www.greatcontroversy.org/books/gc/gc3.html
Pitam se onda - na osnovu čega ovakva izjava?

Gde je dokaz za ovako nešto?

A nemamo ni jedan primer...

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on ned svi 13 2007, 23:14

Dina je napisao/la:Cuj,ako nema o suboti,daj onda iz istog doba o nedjelji....


- 306. Petar, Episkop Aleksandrije, Egipat -
"Ali Dan Gospodnji slavimo kao dan radosti jer je tada on ponovo ustao (iz mrtvih)."
[Kanon 15]


- 270. Anatolije, Episkop Laodikeje, Mala Azija -
"Nase poštovanje prema vaskrsenju Gospodnjem koje se desilo na Dan Gospodnji navodi nas da ga svetkujemo."
[Glava X]


- 250. Apostolska pravila -
"Na dan vasksenja našeg Gospoda, koji je Dan Gospodnji, okupljajte se revnosnije."
[Knjiga 2,7]


- 250. Kiprijan, Episkop Kartagine, Afrika -
"Osmi dan, a to je je prvi dan posle subote, je Dan Gospodnji."
[Poslanica 58, 4]


- 200. Tertulijan, Afrika -
"Svečano proslavljamo dan posle subote nasuprot onima koji taj dan nazivaju svojim počinkom."
[Apologija, g.XVI]


- 194. Kliment, Aleksandrija, Egipat -
"On, ispunjavajući pravila, prema Jevandjelju, drži Dan Gospodnji ... proslavljajući vaskrsenje Gospodnje u sebi"
[Knjiga 7, g.XII]


- 170. Ipolit, Episkop Rimski, Rim -
"U prvi dan sedmice Episkop, ako je moguće, razdaje (pricešće) svojom rukom svemu narodu, dok đakoni lome hleb."
[Apostolsko predanje, 22]


- 140. Justin Mucenik -
"Ali nedelja je dan u koji svi držimo zajedničko okupljanje, jer je Isus Hristos, naš Spasitelj, na taj isti dan ustao iz mrtvih."
[Apologija, g.LXVII]


- 120. Varnava, Aleksandrija, Afrika -
"Zato mi i provodimo osmi dan u radosti, u koji je i Isus vaskrsao iz mrtvih, i javivši se (učenicima) uzneo se na nebesa."
[Varnavina poslanica 15:9]


- 107. Ignjatije, Episkop Antiohije, Smirna, Mala Azija -
"ne više subotujući (svetkujući subotu) nego živeći po Danu Gospodnjem, u koji je i život nas zasijao kroz Njega i smrt Njegovu (vaskrsenjem)..."
[Poslanica Magnezanima 9:1]


- 96. Apostol Jovan, Patmos -
"Bijah u Duhu u Dan Gospodnji"
[Otkrivenje 1:10]


- 80. Učenje dvanaestorice apostola -
"A u Dan Gospodnji, sabravši se zajedno, lomite hleb i vršite Liturgiju..."
[Didahi 14:1]


- 60. Apostol Luka, Mala Azija -
"A u prvi dan nedjelje, kad se sabraše učenici da lome hljeb, govoraše im Pavle, jer šćaše sjutradan da pođe, i proteže besjedu do ponoći."
[Dela 20:7]

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Svjetlos on ned svi 13 2007, 23:27

Prije no što su nastali Židovi, prije no što se rodio Mojsije, Bog je stvorio kosmos. Univerzum je ustrojen, i prirodne zakonizosti su ustrojene. I, Bog je uredio poredak. Dao smisao postojanju. Pročitajmo prvu i drugu glavu postanka. No, čitajte bez izverziranosti, spontano, duhom.

Pitajmo Gospodina, on nas svojim Duhom uvodi u svaku Istinu, Danas je Bog tu. Među nama, uđimo u Tihovanje i molitvu. Znate koju molitvu? Pročitajte O molitvi, spis sa Hilandara.

Dođimo sa uzvišenim poštovanjem pred Gospodina , pitajmo njega. Doživimo njegovu Riječ i njegovu volju, na istinski, izvoran način, bez predrasuda i ograničenja uma koji hoće carovati nekim svojim istinama. Uđimo u Kristov um.

Molim, pokušajte naći knjigu "Starac Siluan".

I, isprobajte poslušati svih deset božjih zapovijedi, pa će te vidjeti napredak u vjeri i zajedništvu.

S ljubavlju Noemi

Svjetlos
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by dragomir on ned svi 13 2007, 23:37

170. Ipolit, Episkop Rimski, Rim -
"U prvi dan sedmice Episkop, ako je moguće, razdaje (pricešće) svojom rukom svemu narodu, dok đakoni lome hleb."
[Apostolsko predanje, 22]


Ova izjava potvrdjuje da je subota sedmi a nedelja prvi dan u nedelji. Zar ne?

Inace gde mogu nabaviti ovu istorisku literaturu koju koristis u ovim polemikama?

dragomir
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Sinke on pon svi 14 2007, 01:01

Evo što se kaže u Magnezijancima neposredno prije devetog poglavlja.... :

"Oni koji bijašu podignuti u starom redu stvari ( Židovi ) dobiše sad u posjed novu nadu, ne pazeći više na Sabat, nego prateći Dan Gospodnji, na koji se naša nada dignula ponovo Njime i Njegovom smrću. "
Pismo Magnezijancima ( 8 )

Dakle, "oni" slave Sabat, a "mi" Dan Gospodnji.

Sinke
stručnjak
stručnjak

Broj postova : 1237
Age : 34
Registration date : 13.02.2007

Korisnički profil http://defensorfidei.blog.hr/

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Sinke on pon svi 14 2007, 01:34

Još malo Rano-Kršćanskih zapisa o slavljenju Nedjelje-

-Justin Mučenik-

Kako ti, Tifo, kažeš da mi ne bismo slavili običaje koji nas ne ranjavaju- a govorim o tjelesnom obrezanju, Subotama i slavljima?
Dijalog s Tifom, Židovom ( A.D. 155 )

Ali Nedjelja je dan na koji svi držimo naš sastanak, jer radi se o prvom danu nakon što je Bog, napisavši razliku tame i materije, stvori svijet- i Isus Krist naš Spasitelj dignuo se isti dan od mrtvih!
Prva Apologija ( A.D. 155 )

-Tertulijan-

( Židovi ) uče da, u jedno vrijeme, pravednici držaše Sabat i obrezanje i imenovani su "prijateljima Božjim". Ali ako obrezanje čisti čovjeka, a Bog stvori Adama neobrezanog,zašto ga nije obrezao , čak i nakon njegova grijeha- ako obrezanje čisti?

Zato, nakon što Bog stvori Adama neobrezanog i bez obveze za Sabat, i njegovi nasljednici isto, Abel- davši Mu žrtve, neobrezan i bez obveze za Subotom, bio je pohvaljen od Boga ( Izlazak 4:1, Hebrejima 11:4 )

Noi jednako tako, neobrezanog svakako i neobveznog Subotom, Bog oslobodi propasti. Enoha jednako, najpravednijeg, bez obrezanja i pažnje na Sabat (....)
Odgovor Židovima 2 ( A.D. 203 )


Iz teksta "Didaskalija":
Apostoli još napomenuše: Na prvi dan tjedna neka bude služba, i čitanje Svetih spisa, te neka se prilazi Žrtvi ( Euharistiji ), jer je na prvi dan ( Nedjelja ) naš Gospodin dignuo Sebe iz mjesta mrtvih, na prvi dan uzdinguo se na svijet, i na prvi dan tjedna uzdignuo se na nebo i na prvi dan tjedna pojavit će se na kraju s anđelima nebeskim
( A.D. 225 )

(mali skok, jer su citati predugi )


-Siril Jeruzalemski-
Ne idite u sekte Samaritanaca ili u Židovstvo, jer Isus vas je razmijenio. Ne prilazite praćenju Subota, ili zvanja bilo kakvih mesa običnih ili nečistih.
( Katehetske Lekcije 4:37 - A.D. 350 )

Sinke
stručnjak
stručnjak

Broj postova : 1237
Age : 34
Registration date : 13.02.2007

Korisnički profil http://defensorfidei.blog.hr/

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Sinke on pon svi 14 2007, 01:52

BIBLIJSKI DOKAZI ZA NEDJELJU

Stari Zavjet uči da je i onaj koji napusti obrezanje izbačen iz Svetog Saveza u to vrijeme.

I sagradiše u Jeruzalemu borilište, kako to običavaju pogani, prepraviše svoje obrezanje i otpadoše od svetog Saveza.
1. Makabejcima 1:14

Ali pravo obrezanje je iz srca....

Evo, bliže se dani" - riječ je Jahvina - "kaznit ću sve koji su obrezani na tijelu: pat, Judeju, Edom, sinove Amonove i Moab i sve one što briju zaliske i prebivaju u pustinji. Jer svi su ti narodi neobrezani i sav dom Izraelov neobrezana je srca!"
Jeremija 9:24

Dakle, inzistiranje na Suboti jednako je kao i inzistiranje na obrezanju- nema prave svrhe ako se ne zna pravi smisao Subote.

NOVI ZAVJET

U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše i kako je sutradan kanio otputovati, probesjedi sve do ponoći.
Djela Apostolska 20:7

Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem.
1. Korićanima 16:2

Da li Sveti Pavao inzistira na jednom danu?

Netko razlikuje dan od dana, nekomu je opet svaki dan jednak. Samo nek je svatko posve uvjeren u svoje mišljenje.
Rimljanima 14:5

Sinke
stručnjak
stručnjak

Broj postova : 1237
Age : 34
Registration date : 13.02.2007

Korisnički profil http://defensorfidei.blog.hr/

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on pon svi 14 2007, 11:45

dragomir je napisao/la:170. Ipolit, Episkop Rimski, Rim -
"U prvi dan sedmice Episkop, ako je moguće, razdaje (pricešće) svojom rukom svemu narodu, dok đakoni lome hleb."
[Apostolsko predanje, 22]


Ova izjava potvrdjuje da je subota sedmi a nedelja prvi dan u nedelji. Zar ne?
Da, subota je sedmi dan, uspomena na Stvaranje. Nedelja je "osmi dan", novina u vremenu, simbol Carstva Božijeg koje je izvan vremena. Veoma lepa je teologija koju iznose rani autori po ovom pitanju, a izvire iz jevrejske mesijanske litarature.

dragomir je napisao/la:Inace gde mogu nabaviti ovu istorisku literaturu koju koristis u ovim polemikama?
Sakupljeno je sa raznih strana. Evo nekih knjiga koje možeš naći kod nas (postavio sam linkove na ono što postoji online):

"Dela apostolskih učenika", ep.Atanasije Jeftić, V.Banja 1999.
"Sv. Justin Mučenik Sabrana dela, knjiga I", Beograd 2002
"Pisci crkve II veka", ep.Atanasije Rakita, Beograd 2003.
"Istorija Crkve" Jevsevije Pamfil (Kesarijski)
"Istorija Crkve" Sokrat Sholastik, Šibenik 2002.
"Od subote do nedelje", Samuelle Bacchiocchi, Zagreb 1998.

Dosta dela ranih otaca može se pročitati ovde:
http://www.verujem.org/sveti_oci_azbucnik.html

Na engleskom jeziku:

"The Lord's Day Neither From Catholics nor Pagans", D.M.Canright, 1915.
"SDA Renounced" D.M.Canright, 1914.


Zadnja promjena: ; uto svi 15 2007, 16:49; ukupno mijenjano 1 put.

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Gost on pon svi 14 2007, 11:53

Mi bi sada mogli da uđemo u diskusiju o svakom od ovih navoda (na primer, smisao reči "kyriake" u Magnežanima poslanici sv. Ignjatija), što je smer diskusije koji je predložila sestra Dina.

Međutim, iz iskustva već svi znamo da to neće dati rezultata. Moj predlog je da se zadržimo na "big picture" - da razmislimo o tome kakav "utisak" ostavljaju sačuvani istorijski podaci i kakve bi istorijske okolnosti mogle da ostave ovakav "trag u vremenu". Da je bilo sukoba po pitanju "subota-nedelja", pa da je još i "većina Hrišćana svetkovala subotu" kakav bi "trag" mogli očekivati? Da li se ta hipoteza slaže sa ovim što imamo?

Svako dobro i mir u Gospodu želim svima

Gost
Gost


[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Sinke on pon svi 14 2007, 14:51

Zvonko M. je napisao/la:Mi bi sada mogli da uđemo u diskusiju o svakom od ovih navoda (na primer, smisao reči "kyriake" u Magnežanima poslanici sv. Ignjatija), što je smer diskusije koji je predložila sestra Dina.

Međutim, iz iskustva već svi znamo da to neće dati rezultata. Moj predlog je da se zadržimo na "big picture" - da razmislimo o tome kakav "utisak" ostavljaju sačuvani istorijski podaci i kakve bi istorijske okolnosti mogle da ostave ovakav "trag u vremenu". Da je bilo sukoba po pitanju "subota-nedelja", pa da je još i "većina Hrišćana svetkovala subotu" kakav bi "trag" mogli očekivati? Da li se ta hipoteza slaže sa ovim što imamo?

Svako dobro i mir u Gospodu želim svima

Pustit ćemo sad braću Protestante da pročitaju naše i provjere svoje izvore.

Te brzo objašnjenje da je kyriake hemera naziv za Dan Gospodnji tj. dan slavlja- a iz konteksta u rano-Kršćanskim spisima jasno je da se radi o Nedjelji.

Sinke
stručnjak
stručnjak

Broj postova : 1237
Age : 34
Registration date : 13.02.2007

Korisnički profil http://defensorfidei.blog.hr/

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by simply on uto svi 15 2007, 09:03

Kršćani u 1. stoljeću u najvećoj mjeri su židovskog porijekla!!!! Njima je svetkovanje subote «u krvi»!!! Oni nemaju nikakav problem sa tim koji dan tjedna treba svetkovati. Zato o tome niti pišu, niti raspravljaju!!! Kada nastaju problemi i počeci odbacivanja subote??? Onda kada broj židova postaje manji od broja novoobračenika iz poganstva. A to je tijekom 2. stoljeća!!! Ti ljudi nemaju znanje, niti svijest o važnosti Božje subote!!! A ono što vide oko sebe je stalna borba Židova sa rimljanima. Budući da i kršćani svetkuju subotu, i vrlo se malo razlikuju od Židova (rimljani ih nisu lako razlikovali) – dolazi i do progona i uništavanja kršćana. Smatrali su ih Židovima. A Židovi su ih smatrali «izopačenim Židovima» jer su odbacili stare Židovske običaje, i okrenuli se ka nauci Kristovoj!!!

Već u prvom stoljeću se javljaju lažni učitelji, lažni apostoli, lažni Kristi!!! Pavao na njih upozorava kršćane. Budući da su prestanak Starog zavjeta Židovi morali razumjeti – nije im bilo lako, ali ni naročito teško razumjeti promjene koje je Krist donio. Međutim kršćani poganskog porjekla – nemaju korijene!!! Oni ne znaju za Boga i Njegovo vodstvo u prošlosti!!! Oni ne znaju da Krist govori: «Spasenje dolazi od Židova» (Ivan 4,22). Oni su «divlje mladice» nacijepljene na Božje spasenje. Takvi ljudi nemaju Božje zapovijedi i Zakone «u krvi», oni su im strani – pa se moraju na njih naučavati!!! Oni trebaju postati slični Židovima, ali da ne postanu Židovi!!! A to je izuzetno opasno – jer su Židovi među glavnim buntovnicima u Rimskom kraljevstvu. I zato kršćani poganskog porijekla, a naročito crkva u Rimu, postupno odbacuju sve ono što bi kršćane vezivalo za Židove. Odbacuju sve ono što bi ih moglo povezati sa buntovnim Židovima, i nastoje se dodvoriti rimskim vlastima.

Umjesto da se okrenu ka Starom zavjetu (kao knjizi koja sadrži temelje Božjeg spasenja), kršćanski učitelji se okreću ka grčkim i rimskim filozofijama – kao temeljima kršćanstva!!! I to je početak "poganskog kršćanstva"!!! A "kršćanstvo koje je nadgradnja Starog saveza" – polako postaje nepopularno, odbačeno i progonjeno od samih krščana poganskog porjekla!!!

Zašto iz prvog stoljeća nema pisanih podataka o svetkovanju subote? Zato što je to kršćanima židovskog porijekla – «u krvi». Oni o tome ne razgovaraju, kada to nije nikakav problem!!! Tek u 2. stoljeću, kada se pojavljuje «pogansko kršćanstvo», javljaju se njegovi učitelji koji moraju braniti svoje nove stavove (pa o njima pišu i poučavaju), jer su suprotni stavovima kršćana koji nastavljaju zidati na temeljima Božje riječi Starog zavjeta. Novi zavjet je nadgradnja Starog zavjeta. Jedan bez drugo ne moru, jedan upućuje na drugi, a Krist je središte oba zavjeta!!!

Zato kršćani poganskog porijekla, počinju zauzimati prema Židovima i prema kršćanima židovskog porijekla NEPRIJATELJSKI STAV!!! A prema Rimskom carstvu zauzimaju pomirljiv stav.

Bacciocci piše: «kršćani ne žele da ih se poistovječuje sa Židovima, pa se nastoje odvojiti od njih. U 2. stoljeću za vrijeme vladavine cara Hadrijana (117-138 g.) većina kršćana (u Rimu) zauzima pomirljiv stav prema Carstvu, ali prema Židovima vrše radikalno odvajanje. Prvi apologeti (Aristid i Kvadrat) pišu caru Hadrijenu s ciljem objašnjenja i obrane vjere. Bili su uvjereni da sukob kršćana i Carstva nije nerješiv. S druge strane, stav kršćanskih pisaca prema Židovima je bio drugačiji. U 2. stoljeću nastaje cijela protužidovska književnost u kojoj se Židovi osuđuju i na teološkom i na socijalnom području. Židovi se osuđuju kao ubojice proroka i Sina Božjega.»

Još piše: «unutar crkve se osjećao utjecaj židovskih kršćana koji su ustrajavali na doslovnom štovanju nekih Mojsijevih zakona, što je potaknulo razdvajanje i mržnju». Ni mnogi židovi koji su postajali kršćanima nisu jasno razumjeli kakve je to promjene Krist donio. Zato su imali pogrešna gledišta o odredbama Starog i Novog zavjeta. To je samo ubrzalo razdvajanje!!!

simply
aktivan korisnik
aktivan korisnik

Broj postova : 335
Age : 46
Registration date : 21.03.2007

Korisnički profil http://www.virovitica.adventisti.info

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by simply on uto svi 15 2007, 09:14

Ipak postoje pisci koji brane subotu, i u ranom kršćanstvu. Naročito se protive uvođenju obveznog posta subotom, jer je to izravan napad na svetost subote:

- Tertulijan piše crkvi u Rimu: «Vi ustrajate u svom postu čak i subotom, danom u koji nikada ne treba postiti, osim u vrijeme Pashe»

- Hipolit (202-234 g.) u Rimu bilježi: «Čak i danas neki ...zapovijedaju post u subotu, o kojem Krist nije govorio, obeščašujući Kristovo evanđelje»
(vidite li da već Hipolit govori o otpadu u krščanstvu????)

Bacciocci zaključuje: «zapovijed o subotnjem postu, popračena zabranom slavljenja Gospodnje večere i održavanja vjerskih sastanaka subotom, predstavljaju konačnu mjeru crkve u Rimu, da bi odvratila kršćane od svetkovanja subote i uspostavila bogoslužje u nedjelju»



Euzebije (oko 260 – 340.g.) piše: «Sve ono što je bilo propisano za subotu, mi smo prenijeli na dan Gospodnji, kao autoritativniji, nadmoćniji i uzvišeniji od židovske subote» (Eusebius, Commentaria inPsalmos 91, PG 23,1169-1172)

Euzebije ne pripisuje propise o suboti – Bogu, nego Židovima. I tu čini katastrofalnu pogrešku. Kao da su Židovi izmislili svetkovanje subote!?!? I zato otkriva tko je to uveo novi dan bogoslužja i odbacio Božju subotu: «mi» - odnosno kršćanska crkva, crkveni oci, kršćani poganskog porjekla. Na taj način nam je jasno kako su ljudi uveli svoje svetkovine, nasuprot Božjim odredbama. To je jasan dokaz otpada ranog kršćanstva od Boga. Već u 2. stoljeću!!!

Zato je uzalud tražiti spise koji bi govorili o svetkovanju subote u ranoj crkvi. Svaki takav dokument je davno uništen jer je bio stalna opasnost za razotkrivanje otpada kršćanske rane crkve od Božje istine objavljene u Božjoj riječi.
Bog bdije i stražari nad Biblijom (knjigama Starog i Novog zavjeta) - pa su one neuništive!!! Ali spise kršćanskih pisaca koji spominju subotu kao dan svetkovanja ranih kršćana, dozvoljeno je uništiti - kako bi oni koji se ne žele pokoriti Bibliji - imali "alibi" za odbacivanje Božje riječi, Božje istine!!!

Zato se kršćanska vjera ne može temeljiti na spisima ranih kršćana, tzv. «crkvanih otaca», jer su oni već pripadali otpalom kršćanstvu!!! I naravno da takvi otpadnici nisu pisali o Božjoj suboti, nego o otpadničkoj nedjelji!!!

Onaj koga zanima prava istina o danu svetkovanja – ima Bibliju i tamo može jasno upoznati nepromjenjivog Boga i njegovu nepromjenjivu volju po pitanju dana bogosluženja. Subota je posvećena prilikom stvaranja Zemlje, i ima vrijednost sve dok Zemlja postoji. Teorije da je Isus prilikom uskrsnuća stvorio «novi početak» i zato je uvedeno svetkovanje novog dana – obične su zablude ranokrščanskih otpadnika od Božje istine. Krist nije obnovio svijet svojim prvim dolaskom, niti će to učiniti svojim drugim dolaskom. Obnova svjeta bit će tek u budučnosti, kada bude konačno uništen grijeh na ovoj planeti (kada vatra pakla na ovoj planeti uništi sav grijeh).

«Budući da će se ovo sve tako raspasti, kakvi sve onda morate biti svetim življenjem i pobožnošću dok očekujete dolazak dana Božjega, dolazak kojim će se nebesa u plamenu raspasti, a počela u ognju rastopiti! Ali mi očekujemo, prema Njegovu obećanju, nova nebesa i novu zemlju, gdje prebiva pravednost.» Druga Petrova poslanica 3,10-13

Onova Zemlje će tek uslijediti, ona je tek pred nama, a nije izvršena Isusovim uskrsnućem. A dan bogoslužja ostat će i dalje Božja subota. Sve ljudske tvorevine će biti unštene, zajedno sa onima koji su im povjerovali. Na žalost.

simply
aktivan korisnik
aktivan korisnik

Broj postova : 335
Age : 46
Registration date : 21.03.2007

Korisnički profil http://www.virovitica.adventisti.info

[Vrh] Go down

Re: Ranohriscanski spisi i subota/nedelja

Postaj by Sponsored content Today at 17:02


Sponsored content


[Vrh] Go down

Stranica 4 / 9. Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9  Next

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.