Kako Bibliju treba tumačiti, doslovno ili metaforički?

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Kako Bibliju treba tumačiti, doslovno ili metaforički?

Postaj by b.dado on čet stu 20 2014, 13:41

Dio teksta iz Glasa Koncila koji me potaknuo za ovu temu.

Glas Koncila je napisao/la:
UPOZNAJMO BIBLIJU
Bibliju treba tumačiti

.....
Doslovno značenje ne mora biti pravo

Dobro je rečeno da Bibliju možemo uzeti dvojako: doslovno ili ozbiljno. Ako je uzmemo doslovno, često nećemo pogoditi njezinu stvarnu poruku koja je zaogrnuta u književno ruho toga vremena. A ako doista želimo osjetiti tu poruku, onda je moramo uzeti ozbiljno i ponajprije naučiti kako ući u njezin čarobni svijet.
....
http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=13326

Na drugom portalu piše
katolicki.info je napisao/la:....
Odbacivanja crkvene predaje (tradicije)

Protestantizam je u svom pristupu Bibliji odbacio crkvenu tradiciju i svoju nauku bazirao isključivo na biblijskim tekstovima. Tako je zanemario bitan čimbenik u shvaćanju kršćanske nauke. Što je crkvena predaja (tradicija) i zašto je ona važna?
.....
http://www.katolicki.info/sekte.htm

Hajdemo dobrovoljci Smile

b.dado
apsolutni početnik
apsolutni početnik

Broj postova : 29
Age : 51
Localisation : Na brdovitom Balkanu
Registration date : 24.04.2012

Korisnički profil

[Vrh] Go down

Re: Kako Bibliju treba tumačiti, doslovno ili metaforički?

Postaj by b.dado on čet stu 20 2014, 14:21

Gershom Scholem, židovski istoričar i filozof, osnivač moderne akademske studije Kabale, prvi profesor židovskog misticizma na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu, u svojoj knjizi "Kabala i njena simbolika" (link za knjigu) donosi neka zanimljiva zapažanja.
Nemam knjigu u pravom PDF pa ne mogu baš prekucavati sve zanimljive dijelove knjige, i zato evo samo manji odlomak. Link sam već stavio za one koje interesuje ova zanimljiva knjiga iz koje se može dosta toga naučiti i saznati.
Nema potrebe da ovde ulazim u pojedinosti o strujama u religijskoj istoriji islama koje su, a pre svega ezoteričke sekte, kao na primer Ismailiti, stavljale poseban naglasak na unutrašnji, alegorički ili mistički smisao Kurana - u suprotnosti sa spoljnim ili jednostavnim smislom reči, koji je na višim stepenima posvećenosti postao beznačajan. Arapski autori pristalice ovih pravaca rado obuhvataju imenom batinijja, što značo predstavnici unutrašnjeg smisla, ezoterici ili spiritualisti.

Zanimljivo je utvrditi da se i oznake za ovaj dualizam oba sloja smisla (hicon i p’nimi - spoljni i unutrašnji) koje su jevrejski filozofi upotrebljavali, u starijim jevrejskim izvorima nikada ne pojavljuju u ovom kontekstu, već su to tačni prevodi odgovarajućih arapskih pojmova. Nema sumnje da je ova terminologija prvo prihvaćena u islamskim krugovima, pre nego što su je preuzeli jevrejski filozofi. Oni su zatim poistovetili unutrašnji smisao s filozofskom interpretacijom teksta koja se latila odgonetanja njenog ezoteričkog karaktera. Taj pojam njima nije služio za mističku interpretaciju teksta u užem smislu. Do toga je došlo tek kada su španski kabalisti preuzeli ovu terminologiju, pa je tako dospela na kraju i do pisaca Zohara. Na mnogim se mestima u Zoharu razvija princip da je Tora istovremeno skrivena i otkrivena, u jednom ezoterička i egzoterička, 'orajta s'tim v'galija. Pisac vidi ovaj dualizam ne samo u Tori nego i u svakom zamislivom sloju egzistencije, počev od Boga pa do svih područja i aspekta Stvaranja.

Ne sme da se zaboravi da su španski kabalisti živeli u duhovnoj klimi u kojoj su ideje hrišćanske okoline i njena predanja lako mogli da nađu put i do jevrejskih krugova. Dva se različita ogranka, koja potiču iz istog korena, sreću u konačnom uobličavanju učenja Zohara o Tori. Taj je stari koren bez sumnje Filon Aleksandrijski, kome treba pripisati u osnovi sva ona razlikovanja izeđu doslovnog i duhovnog smisla, a koja su isto tako doprla i u hrišćanstvo crkvenih otaca i u ono iz Srednjeg veka (na putu preko hrišćansko-istočnjačkih izvora), kao i u islam. Ako su se ovakve prestave, što je svakako mogućno, održale i u jevrejskim skupinama, a za nas su za sada neprepoznatljive, one su svoj istorijski izraz svakako našle u povratnom dejstvu onih drugih 8hrišćanskih i islamskih) strujanja.

U stvari, učenje Zohara o različitim slojevima smisla postavlja pred nas pitanje nije li ono povezano sa sličnim ali starijim učenjem o četvorostrukom smislu pisma, kako su ga već rani srednjovekovni hrišćanski autori razvili.

str. 69-70


Zadnja promjena: b.dado; čet stu 20 2014, 14:47; ukupno mijenjano 2 put/a.

b.dado
apsolutni početnik
apsolutni početnik

Broj postova : 29
Age : 51
Localisation : Na brdovitom Balkanu
Registration date : 24.04.2012

Korisnički profil

[Vrh] Go down

Re: Kako Bibliju treba tumačiti, doslovno ili metaforički?

Postaj by b.dado on čet stu 20 2014, 14:38

Kratka bilješka o Filonu Aleksandrijskom, čovjeku koji je toliko utjecao na istoriju religije.

Maja Poljak je napisao/la:
Filon Aleksandrijski kao spona između antike i srednjeg vijeka

Sažetak
Filon je rođen oko 25. god. pr. Kr., a umro je oko 40. pos. Kr. i za njega možemo reći da spada među glavne predstavnike židovsko-helenističke filozofije tog razdoblja. Rođen u Aleksandriji, u kojoj je utjecaj grčkog umovanja na židovski duh bio najočevidniji, Filon je među prvim filozofima koji je pokušao dati odgovore na pitanja koja proizlaze iz susreta filozofije i objavljene religije, pitanja koja će svoju kulminaciju doživjeti u srednjem vijeku. Možemo slobodno reći da je Filon bio filozof koji je ranokršćanskim misliocima olakšao postupak spajanja grčke filozofije s kršćanstvom jer se on sam prilikom korištenja grčke filozofske misli za racionalno objašnjenje židovske religije susreo s većinom problema s kojima su se oni susreli pri istom pokušaju s kršćanskom religijom. Naime, on je skovao sve ključne pojmove, dao vlastita rješenja bitnih problema koja proizlaze iz gore navedenog su sreta i postavio temeljna pitanja koja se nalaze u samom središtu filozofije religije, a među koja spadaju pitanja postojanja Boga i naravi Božje, spoznaje Boga od strane čovjeka, naravi i svrhe čovjeka itd. Upravo je zbog toga nakana ovog rada pokazati Filonov dopri nos shvaćanju odnosa objavljene religije i filozofije te sukladno tomu ukazati na pitanja koja su se pojavila u njegovoj filozofiji – koja nisu bila izražena u antici – a koja će postati dominantna u srednjem vijeku

b.dado
apsolutni početnik
apsolutni početnik

Broj postova : 29
Age : 51
Localisation : Na brdovitom Balkanu
Registration date : 24.04.2012

Korisnički profil

[Vrh] Go down

Re: Kako Bibliju treba tumačiti, doslovno ili metaforički?

Postaj by Sponsored content Today at 23:11


Sponsored content


[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.